U Sjedinjenim Američkim Državama, oko 70.000 državljana Južne Afrike pokazalo je interesovanje za azil, nakon što je američka vlada ponudila mogućnost preseljenja pripadnicima zajednice belaca Afrikanera. Ova ponuda dolazi zbog navodnog diskriminisanja Afrikanera u Južnoj Africi, a informacije su iznela iz Južnoafričke trgovinske komore u SAD (SACCUSA).
U februaru 2023. godine, bivši predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršni nalog koji omogućava pripadnicima zajednice Afrikanera da dobiju status izbeglica, obrazlažući to kao odgovor na „žrtve nepravedne rasne diskriminacije“. Ova izjava je izazvala veliku pažnju, kako u SAD-u, tako i u Južnoj Africi, gde su se mnogi stanovnici, posebno belci, izjašnjavali kao žrtve diskriminacije.
SACCUSA je već predala spisak zainteresovanih pojedinaca američkoj ambasadi u Pretoriji, a predsednik komore, Nil Dajmond, naveo je da većina onih koji traže azil ima engleska ili afrikanerska imena, a njihova starost se kreće između 25 i 45 godina. Ove informacije ukazuju na to da se među zainteresovanima nalazi širok spektar ljudi, koji dele slične poglede na situaciju u svojoj domovini.
Prema nekim izveštajima, belci u Južnoj Africi iznose tvrdnje o diskriminaciji, što je privuklo pažnju desničarskih grupa u SAD-u. Tramp je naglasio da je bela manjina u Južnoj Africi diskriminisana i da se suočava sa otimanjem zemlje. Ipak, važno je napomenuti da ova manjina poseduje značajnu većinu zemljišnih poseda u privatnom vlasništvu, više od 30 godina nakon ukidanja aparthejda.
Tenzije između SAD-a i Južne Afrike dodatno su se pojačale u januaru 2023. godine, kada je južnoafrički predsednik Siril Ramafosa potpisao zakon koji omogućava državi da uzima zemlju bez kompenzacije, pod uslovom da je to u javnom interesu. Ovaj zakon je usvojen nakon višegodišnjih poziva na reformu zemljišnih poseda, s ciljem pravednije raspodele poljoprivrednog zemljišta koje pretežno poseduju beli stanovnici.
Reagovanje na ovaj zakon došlo je u obliku Trampove ponude za status izbeglica Afrikanerima, dok je u martu proširio poziv na sve farmere u Južnoj Africi. U međuvremenu, američka administracija je prošlog meseca povukla finansijsku pomoć Južnoj Africi, dodatno pogoršavajući odnose između dve zemlje.
S obzirom na istorijski kontekst, situacija u Južnoj Africi je složena. Aparthejdski sistem, koji je trajao decenijama, stvorio je duboke razlike i tenzije među različitim etničkim grupama. Iako je aparthejd ukinut, mnogi veruju da su problemi sa rasnom nepravdom i dalje prisutni, što se reflektuje u aktuelnom zakonodavstvu i društvenim odnosima.
Dok se situacija razvija, važno je pratiti kako će međunarodna zajednica reagovati, a posebno kako će se SAD postaviti prema ovoj krizi. Pitanje azila i statusa izbeglica postaje sve važnije, a odluke koje se donose u ovom trenutku mogu imati dugoročne posledice za sve uključene strane.
U svetlu ovih događaja, jasno je da je neophodno otvoriti dijalog i raditi na rešenju koje će omogućiti pravedniju raspodelu resursa i smanjenje tenzija između različitih zajednica. Problemi sa rasnom diskriminacijom i nepravdom zahtevaju sveobuhvatan pristup kako bi se obezbedila stabilnost i prosperitet u regionu.
