Srpski član i predsedavajuća Predsedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, izjavila je danas da spoljna politika BiH de facto ne postoji, iako je to u nadležnosti Predsedništva. Ona je kritizirala način na koji se spoljna politika sprovodi, ističući da ne odražava organizovano učešće svih relevantnih aktera. U razgovoru sa novinarima u Istočnom Sarajevu, Cvijanović je naglasila da trenutna situacija dovodi do neobjašnjive dominacije ministra spoljnih poslova, Elmedina Konakovića, koji ne predstavlja interese svih delova BiH.
Prema njenim rečima, Konaković je imao priliku da adekvatno obavlja svoju funkciju, ali je propustio da zaštiti ulogu Predsedništva kao organa zaduženog za spoljnu politiku. Ona je istakla da je u BiH prisutna zloupotreba resursa države u svrhu promocije ličnih interesa, što dovodi do potpune podeljenosti unutar diplomatsko-konzularne mreže.
Cvijanović je upozorila da je na političkoj sceni BiH neprihvatljivo što pojedinci nastavljaju da uzurpiraju nadležnosti, dok se druge strane bore protiv toga. Ona je naglasila da se ne slaže sa načinom diskusije unutar Predsedništva koji dodatno produbljuje postojeće podele. Tokom sednice, koju je sazvala da bi ispunila poslovničke obaveze, došla je do zaključka da će tražiti zaštitu svojih interesa.
Ona je optužila druga dva člana Predsedništva da su pokušali da nametnu zaključke koji predstavljaju stav institucije, iako su iza njih stajali samo njih dvoje. Cvijanović je naglasila da to što se događa u Sarajevu predstavlja pokušaj preglasavanja i da je neprihvatljivo da se politički zahtevi ispunjavaju bez pravog dijaloga.
Ona je takođe osudila nedostatak reakcije na nasilje koje su pretrpeli mladi iz Srbije u Sarajevu, pitajući se kakvo je to Predsedništvo koje ne može da osudi takve napade. U tom kontekstu, Cvijanović je pozvala na odgovornost i dijalog umesto na floskule i puki formalizam.
Na kraju, Cvijanović je izrazila nadu da će međunarodni faktor, koji poziva na dijalog, pomoći da se situacija u BiH poboljša. Ona je naglasila da neće dozvoliti da se u Predsedništvu donose odluke na štetu srpskog naroda i Republike Srpske, te da će se truditi da štiti njihove interese unutar ustavnih okvira.
Izjavila je da su visoki predstavnici potrebni da se vrate u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma kako bi odgovorno obavljali svoje obaveze. Takođe, naglasila je da institucije Republike Srpske ne ugrožavaju teritorijalni integritet BiH i da njihovi zahtevi ne predstavljaju separatizam već borbu za uspostavljanje suvereniteta.
Cvijanović je istakla da nije tačno da se Republika Srpska ne pridržava Dejtonskog sporazuma, i ukazala na to da u Ustavu ne postoji mogućnost za to da neko neizabran može da predlaže ili menja zakone. Ona je zaključila da je potrebno ispraviti loše prakse kako bi BiH mogla normalno funkcionisati i uspostaviti odnose u skladu sa Ustavom.
Na kraju svog obraćanja, Cvijanović je ponovila da je važno da se svi akteri u BiH ponašaju odgovorno i da se dijalog postavi kao prioritet, kako bi se izbegle dalje tenzije i nesuglasice unutar zemlje.