Oko 66.000 zaposlenih u institucijama Evropske unije dobiće do aprila novo povećanje plata, što će biti sedmo povećanje u poslednje tri godine. Ova informacija dolazi iz nemačkog lista „Bild“, koji objašnjava da su zarade trebale da budu uvećane za 8,5% još prošle godine, ali je Evropska komisija odlučila da iskoristi „klauzulu o umerenosti“. Tako je isplaćeno samo 7,3%, dok će preostalih 1,2% biti isplaćeno 1. aprila.
U konkretnim brojkama, najniža osnovna plata, bez neoporezivih dodataka, raste sa 3.361 evra na 3.645 evra. Najviša plata, s druge strane, neće više iznositi 23.262 evra mesečno, već 25.229 evra. Ovo povećanje će takođe pogoditi članove Evropske komisije; plata predsednice Ursule fon der Lajen povećava se za 2.700 evra, čime će iznositi 34.800 evra. EU komesari će zarađivati više za 2.200 evra, što će im doneti platu od oko 28.400 evra.
Nemački list takođe podseća na netransparentnu formulu za obračun plata, koja u velikoj meri koristi eu-birokratama. Visina plata zavisi od inflacije u Briselu i Luksemburgu, kao i od kretanja plata u javnom sektoru zemalja članica. Uobičajeno, plate se povećavaju jednom godišnje, retroaktivno od 1. jula, ali je zbog visoke inflacije u proteklim godinama uvedena posebna mera. Tako je deo povećanja isplaćivan već 1. januara, što je omogućilo zaposlenima u EU da od 2022. dobijaju povećanja dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula.
Ove godine, zbog trenutne inflacije, moguće su čak tri povećanja plata, pod uslovom da inflacija ne opadne. Pored povećanja u aprilu, može se očekivati novo povećanje sredinom godine, retroaktivno od januara, kao i još jedno 1. jula.
Povećanje plata u institucijama Evropske unije izaziva različite reakcije među građanima. Dok neki smatraju da je to opravdano s obzirom na inflaciju i rast troškova života, drugi sumnjaju u pravednost ovog sistema, posebno kada se uzme u obzir da se plate povećavaju u vreme kada mnogi građani u zemljama članicama EU bore s ekonomskim izazovima.
Osim toga, postoji i zabrinutost u vezi sa transparentnošću procesa donošenja odluka unutar Evropske komisije. Kritičari tvrde da je teško razumeti kako se tačno obračunavaju plate i na koji način se uzimaju u obzir ekonomski uslovi. Ova situacija može dodatno da podstakne sumnju među građanima o tome ko sve koristi prednosti ovakvih povećanja.
Na kraju, važno je napomenuti da će povećanje plata zaposlenima u institucijama EU imati direktan uticaj na budžet i finansije EU. S obzirom na to da se radi o velikim iznosima, svaki porast plata može uticati na raspodelu sredstava unutar Unije, kao i na buduće odluke u vezi sa fiskalnim politikama.
U svetlu svih ovih informacija, jasno je da povećanje plata zaposlenima u institucijama EU nije samo pitanje ekonomije, već i pitanje pravde i transparentnosti. Kako se inflacija nastavlja kretati, pitanja o tome kako se obračunavaju plate i ko sve od toga koristi biće i dalje u fokusu javnosti. Ove teme su važne ne samo za zaposlene u EU, već i za sve građane koji se suočavaju s ekonomskim izazovima u svojim zemljama.