Cene nafte se oporavljaju, ali mogu li izvoznici da prežive carinski rat?

Dragoljub Gajić avatar

Cene nafte su zabeležile oporavak nakon pada izazvanog globalnom tarifnom ofanzivom predsednika Donalda Trampa. Trampove mere, koje su uključivale carine na razne proizvode, izazvale su zabrinutost među proizvođačima nafte. Dok su cene nafte brent porasle na 66 dolara po barelu, a West Texas Intermediate prešla 61 dolar po barelu, mnoge zemlje izvoznice i dalje se suočavaju sa ozbiljnim izazovima.

Proizvođači nafte, posebno iz zemalja sa slabijim ekonomijama, suočavaju se sa povećanim budžetskim deficitima. Saudijska Arabija, na primer, može očekivati deficit od 75 milijardi dolara ako cene nafte ostanu niske. Sličan trend se može primetiti i na Bliskom Istoku, gde će mnoge zemlje osetiti pritisak zbog smanjenih prihoda od izvoza.

Iako je u martu došlo do povećanja uvoza kineske sirove nafte, što je trgovci protumačili kao pozitivan znak, dugoročna održivost ovog trenda ostaje neizvesna. Američki izvoz sirove nafte, koji je ključan za Kinu, mogao bi biti ozbiljno ugrožen ukoliko se tarifni rat nastavi. Analitičari upozoravaju da će produžene mere carina dodatno otežati situaciju za izvoznike, posebno za zemlje poput Angole, Kolumbije, Nigerije i Venecuele.

Angola je nedavno bila primorana da plati 200 miliona dolara za poziv na marginu, dok je Nigerija u opasnosti zbog slabe lokalne valute. Ove zemlje su već sada pogođene nižim prihodima od nafte, što direktno utiče na njihove budžete. Prema Goldman Sachs-u, situacija na tržištu nafte može dovesti do značajnih fiskalnih problema u zemljama Saveta za saradnju Zaliva (GCC).

Rusija takođe oseća posledice, jer je cena njene vodeće mešavine nafte, Ural, pala ispod 55 dolara po barelu, dok su predviđanja za budžetske prihode značajno smanjena. U međuvremenu, uvoznici nafte mogli bi imati koristi od nižih cena, ali trgovinski rat predstavlja značajnu prepreku, a rizici za globalnu ekonomiju rastu.

Trenutno je teško proceniti koliko će carinski rat trajati. U međuvremenu, predstojeći pregovori između SAD-a i Kine pružaju nadu za mogući oporavak. Trampov 90-dnevni pregovarački period može otvoriti vrata za smanjenje tenzija na tržištu. Ako se optimizam nastavi i cene nafte nastave da rastu, izvoznici će dobiti potrebnu podršku, dok će uvoznici ostati u konkurentnoj poziciji.

U ovoj neizvesnoj situaciji, ključno pitanje ostaje koliko dugo će carinski rat trajati i kako će se odvijati tržišni trendovi u svetu nafte. Ove promene će imati dalekosežne posledice za globalnu ekonomiju i tržišta energenata.

Dragoljub Gajić avatar