U okviru masovne akcije deportacija koju vodi administracija američkog predsednika Donalda Trampa, iz Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevo biće deportovano 181 državljanin Bosne i Hercegovine. Ova akcija je deo šire strategije za smanjenje broja stranaca koji su osuđeni za različita krivična dela i koji trenutno izdržavaju kazne u američkim zatvorima.
U prvoj grupi deportovanih, koja će biti poslana u narednim danima, nalazi se šest zatvorenika. Prema standardnoj proceduri, svi deportovani će biti prebačeni letovima koje finansira američka vlada. Neki od ovih pojedinaca, u zavisnosti od težine krivičnih dela, biće obavezni da preostali deo kazne odsluže u Bosni i Hercegovini.
Jedan od deportovanih je Džemal Pujagić, rođen 6. februara 1977. godine u Kotorskom. On je u američkoj državi Ohajo osuđen na 17 godina zatvora zbog posedovanja droge. Pujagić je jedan od primera kako američki pravosudni sistem postupa sa strancima koji su prekršili zakon.
Drugi deportovani je Aladin Muminović, rođen 9. februara 1987. godine u Cazinu. Muminović je osuđen u Nju Hempširu zbog napada na susedovo vozilo, kada je bacio molotovljev koktel i razbio automobil bejzbol palicom. Ova vrsta nasilnog ponašanja izaziva zabrinutost kako među američkim vlastima, tako i među lokalnim zajednicama.
Siniša Elkaz, rođen 26. maja 1988. godine u Zagrebu, takođe će biti deportovan. Elkaz, koji tvrdi da ima i hrvatsko državljanstvo, više puta je osuđivan i trenutno izdržava kaznu u Nevadi. Ovaj slučaj pokazuje složenost identiteta i državljanstva pojedinaca koji su se doselili u Sjedinjene Američke Države.
El Shaer Hany, rođen 25. decembra 1983. godine u Džedi, Saudijska Arabija, je još jedan deportovani. Iako je rođen u Saudijskoj Arabiji, Hany ima i bh. pasoš, što dodatno komplikuje situaciju u vezi sa njegovim povratkom u BiH.
Muho Ahmetović, koji je rođen 9. septembra 1967. godine u Laktašima, takođe je osuđivan više puta u Kentakiju. Njegov slučaj naglašava izazove sa kojima se suočavaju pojedinci koji su se doselili iz bivše Jugoslavije i kako se njihovi prekršaji u SAD-u odražavaju na njihovu budućnost.
Denis Kljunić, rođen 22. jula 1981. godine u Banjaluci, osuđen je u Utahu zbog više krivičnih dela, uključujući krivotvorenje isprava, posedovanje droge, krađu i vožnju bez osiguranja. Njegov slučaj ilustrira različite delikte koji su doveli do deportacije i kako američki pravosudni sistem reaguje na takve prekršaje.
Prema informacijama iz lokalnih medija, ove osobe bi u BiH trebalo da budu deportovane u naredna dva do tri dana. Očekuje se da će se uskoro razjasniti sudbina preostalih 175 državljana Bosne i Hercegovine koji su takođe podložni deportaciji. Ova situacija izaziva zabrinutost među porodicama deportovanih, kao i među pravnicima i aktivistima za ljudska prava, koji se bore za prava stranaca u Sjedinjenim Američkim Državama.
Akcije deportacije koje sprovodi Trampova administracija postale su predmet kritika zbog svoje strogosti, a mnogi se pitaju kako će ovo uticati na odnose između SAD-a i Bosne i Hercegovine. Dok se ovi deportovani pojedinci pripremaju za povratak, ostaje neizvesno kakve će posledice imati na njihove živote i zajednice iz kojih potiču.
