„HAREM GIRLS“ NA PZE Šta je dreg kultura i zašto njihov nastup izaziva burne reakcije?

Katarina Simić avatar

Ovogodišnji izbor za predstavnika Srbije na Pesmi Evrovizije (PZE) izazvao je veliku pažnju i kontroverze, a jedan od najzapaženijih nastupa bio je performans dreg kolektiva „Harem Girls“. Ovaj bend, sastavljen od pet dreg kraljica, donosi na domaću muzičku scenu inovativan spoj umetnosti, muzike i scenskog spektakla, koji ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

Dok su jedni publiku dočekali s oduševljenjem, smatrajući da je njihov nastup osveženje i znak modernizacije, drugi su se pitali koliko je dreg kultura zapravo deo tradicionalne muzičke scene. Bez obzira na različita mišljenja, „Harem Girls“ su već ušle u istoriju PZE-a i postale simbol umetničke slobode.

Dreg kultura, koja se u performansu „Harem Girls“ jasno manifestuje, nije nov fenomen. Njeni koreni sežu vekovima unazad, s preoblačenjem muškaraca u ženske uloge u antičkom teatru, a kasnije i na Brodveju. Tokom 20. veka, dreg je postao simbol scenskog izraza, satire i borbe za slobodu izražavanja. Danas, dreg umetnici zauzimaju posebno mesto na evropskoj muzičkoj sceni.

Jedan od najpoznatijih dreg izvođača, Dana International, pobedila je na Evroviziji 1999. godine i otvorila vrata dreg umetnicima širom sveta. Njen uspeh je inspirisao i druge izvođače, poput Vere Serdjučke iz Ukrajine i Končite Vurst iz Austrije, koji su takođe ostavili snažan trag na ovom festivalu.

Film „Neki to vole vruće“ bio je jedan od prvih koji je popularizovao preoblačenje kao deo komedije, predstavljajući suptilnu društvenu satiru. Ikonične scene sa Džekom Lemonom i Tonijem Kertisom, koji nose glamurozne haljine, postale su inspiracija za mnoge dreg izvođače, dok su teme rodnih uloga i slobode izražavanja ključne u dreg kulturi.

Na PZE-u 2025., „Harem Girls“ donose hrabrost i umetničku ekspresiju, a njihova pesma „Aladin“, uz spektakularan vizuelni identitet i koreografiju, jasno pokazuje da je domaća scena spremna za nove umetničke izraze i moderne performanse. Jedna od članica grupe, Titta Foureira, istakla je koliko je podrška porodice važna za sve koji se bave dreg umetnošću, naglašavajući važnost autentičnosti.

Nastup „Harem Girls“ predstavlja prvi dreg kolektiv na PZE-u u Srbiji, spajajući muziku, teatar i vizuelni spektakl. Njihova poruka o umetničkoj slobodi i inkluziji može se smatrati posebnim doprinosom festivalu, koji već decenijama slavi raznolikost. Publika ceni izvođače koji donose snažne poruke i autentične nastupe, a upravo to „Harem Girls“ predstavljaju ove godine.

Bilo da se o njima priča iz pozitivnog ili negativnog ugla, jasno je da njihov nastup neće biti zaboravljen. Njihova umetnička vizija i hrabrost da se predstave na ovakvoj platformi otvaraju vrata za buduće dreg izvođače u Srbiji. Pitanje koje ostaje je da li će „Harem Girls“ ostaviti trajan trag na Evroviziji i da li će Srbija poslati hrabro i inovativno umetničko rešenje.

U svakom slučaju, njihova pojava na muzičkoj sceni Slovenije je značajna i predstavlja korak ka prihvatanju različitosti i slobode izražavanja. U svetu gde se umetnost često suočava s preprekama, „Harem Girls“ su dokaz da umetnost može i treba da bude sredstvo za promenu i osnaživanje. Da li će njihov nastup inspirisati i druge umetnike da se usude biti drugačiji, ostaje da se vidi.

Katarina Simić avatar