Hrvatskoj do 2030. treba 500.000 radnika iz inostranstva

Dragoljub Gajić avatar

Hrvatskoj će do 2030. godine biti potrebno između 450.000 i 500.000 radnika iz inostranstva ukoliko se privredni rast nastavi trenutnim tempom. Ove informacije su iznete na konferenciji Hrvatske privredne komore pod nazivom „EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti“. Savetnik predsednika Hrvatske privredne komore Petar Mišević naglasio je važnost prilagođavanja obrazovnih programa potrebama tržišta rada, kako bi se obezbedila adekvatna radna snaga za buduće izazove.

Mišević je ukazao na to da je neophodno razviti politiku prihvatanja stranih radnika, s obzirom na to da većina radnika koji trenutno rade u Hrvatskoj dolazi ne samo iz zemalja jugoistočne Evrope, već i iz Azije. Ovaj trend ukazuje na potrebu za sistematskim pristupom integraciji radnika iz drugih zemalja u hrvatsko društvo.

Tokom konferencije, istaknuto je da je integracija stranih radnika ključna za izbegavanje stvaranja paralelnih društava. Mišević je naglasio da integracija zahteva saradnju svih relevantnih aktera, uključujući poslodavce, državne institucije, kao i lokalne jedinice uprave. Ova saradnja je neophodna kako bi se stvorili uslovi za uspešnu integraciju i kako bi se stranim radnicima olakšao život i rad u Hrvatskoj.

Demografski trendovi u Hrvatskoj, kao i problem niskog prirodnog priraštaja, ukazuju na to da će manjak radne snage postati sve veći problem u budućnosti, ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mere. Mišević je istakao da je važno da se obrazovni sistem uskladi sa potrebama tržišta rada kako bi se obezbedila kvalitetna radna snaga koja će moći zadovoljiti potrebe privrede.

Tokom rasprave na konferenciji, učesnici su se složili da je ključno da se obrazovni programi razvijaju u skladu sa potrebama privrede, kao i da se unapredi sistem obrazovanja kako bi se stvorili stručnjaci koji su spremni da odgovore na izazove modernog tržišta rada. Mišević je naglasio da bi to značilo i potrebu za većim ulaganjima u obrazovanje, kao i jačanje saradnje između obrazovnih institucija i privrede.

Takođe, učesnici su ukazali na važnost pružanja podrške mladima prilikom izbora karijere. Edukacija i informisanje mladih o mogućnostima zapošljavanja, kao i o veštinama koje su potrebne na tržištu rada, predstavljaju ključne aspekte u procesu pripreme za budućnost.

Nakon izlaganja, učesnici su diskutovali o mogućim rešenjima za probleme sa kojima se suočava hrvatsko tržište rada. Jedno od rešenja je i jačanje programa stručne prakse i pripravništva, koji bi omogućili mladima da steknu praktično iskustvo i lakše se uključe u svet rada.

Na kraju, Mišević je pozvao sve relevantne aktere da se uključe u proces reforme obrazovnog sistema i da zajedno rade na stvaranju boljih uslova za rad i život stranih radnika u Hrvatskoj. Samo zajedničkim naporima moguće je stvoriti društvo u kojem će svi, bez obzira na poreklo, imati jednake šanse za uspeh i doprinos zajednici.

Hrvatska se suočava sa izazovima koji dolaze sa demografskim promenama, ali uz adekvatne strategije i saradnju, može izgraditi održivu budućnost koja će privući i zadržati radnu snagu iz inostranstva.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci