Eksplozije na gasovodu „Severni tok“ ponovno su u centru svjetske pažnje, a u najnovijem spletu pokušaja da se dođe do istine, Berlin je Poljskoj uputio nalog za hapšenje osumnjičenog Ukrajinca po imenu „Volodimir Z“. On, međutim, više nije u Poljskoj, rekao je poljski tužilac za Reuters, a uspeo je, kako dodaje, da ode jer Njemačka nije uvrstila njegovo ime u bazu podataka o osobama koje su tražene.
Veliki gasovod, koji se sastoji od gasovoda „Severni tok 1“ i „Severni tok 2“, prenosio je prirodni gas iz Rusije u Njemačku ispod Baltičkog mora. Oštećen je eksplozijama u septembru 2022. godine, sedam mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, što ga je stavilo van pogona i pogoršalo energetsku krizu u Evropi.
U početku su mnogi prstom upirali baš u Rusiju, pominjale su se i proukrajinske grupe, a neki su išli daleko da su navodili čak i umešanost CIA. Njemačka, Danska i Švedska su otvorile istragu o incidentu, a Šveđani su pronašli tragove eksploziva na nekoliko objekata pronađenih na mestu eksplozije, potvrđujući da je sabotaža bila namjerna. Švedska i Danska su istragu zatvorile u februaru ove godine, bez ijednog osumnjičenog.
Kako piše Reuters, njemački istražitelji vjeruju da je Volodimir Z. (puno prezime Zuravlev, kako je objavio Politico), ukrajinski ronilac, bio deo tima koji je postavio eksploziv. To su objavili SZ, list Die Zeit, kao i ARD, pozivajući se na neimenovane izvore.
Portparolka Poljskog nacionalnog javnog tužilaštva Ana Adamijak navela je da su njemačke vlasti u junu poslale evropski nalog Okružnom tužilaštvu u Varšavi za Volodimirom Z. u vezi sa postupkom koji se protiv njega vodi u Njemačkoj.
„Na kraju, Volodimir Z. nije priveden jer je početkom jula napustio poljsku teritoriju, prešavši poljsko-ukrajinsku granicu. Slobodan prelazak poljsko-ukrajinske granice od strane pomenutog lica bio je moguć jer ga njemačke vlasti nisu uvrstile u bazu podataka o traženim osobama, što je značilo da poljska granična kontrola nije imala saznanja i osnova da ga privede“, navela je ona u pisanom odgovoru za Reuters. Bračni par, muškarac i žena, ukrajinski instruktori ronjenja, također su identifikovani u njemačkoj istrazi, ali do sada za njima nisu izdati nalozi za hapšenje. Ova žena je u sredu rekla televiziji Welt da ni ona, ni njen suprug nisu umiješani i da je bila u Kijevu u vrijeme napada na gasovod.
Menja li ovo odnos Berlina i Kijeva?
I ukrajinska i poljska vlada, inače, prozvale su Njemačku zbog „sporosti“ u djelovanju na osnovu dobijenih informacija.
Prema poslednjim dostupnim informacijama, Volodimir Z. živi u selu nadomak Varšave. Međutim, nakon što je krajem juna raspisana poternica on je uspeo da se „iskrade“ iz zemlje preko granice sa Ukrajinom, a samim tim i da onemogući pristup teritoriji koja nije Evropska unija, prenosi Deutsche Welle.
„Do kakvih god zaključaka da dođe istraga o postavljanju eksploziva na gasovod Severni tok, to ne mijenja činjenicu da Rusija vodi agresivni rat protiv Ukrajine, suprotan međunarodnom pravu“, izjavio je zamjenik portparola njemačke vlade Volfgang Bihner na konferenciji za novinare u Berlinu u srijedu 14. augusta, na dan kada su mediji objavili da je za ukrajinskim državljaninom Volodimirom Z. raspisana poternica.
Činjenica da je nalog za hapšenje izdat na ime ukrajinskog državljanina neće negativno uticati na odnose Berlina i Kijeva, ocijenio je Bihner odgovarajući na pitanje novinara DW.
„Jedno nema veze s drugim. U jednom slučaju govorimo o pravosudnoj istrazi koja ima krivičnu komponentu, ali ta istraga nema nikakve veze s tim što će Njemačka, kako je kancelar više puta rekao, pomagati Ukrajini koliko god je potrebno u njenoj odbrambenoj borbi protiv Rusije, koja protiv nje vodi agresivni rat“, tvrdi portparol njemačke vlade.
Američki Wall Street Journal objavio je, inače, analizu u kojoj navodi da je mali ukrajinski diverzantski tim digao u vazduh gasovod u operaciji koju je prvobitno odobrio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, i koja je uprkos tome što je bila „sasečena“ – ipak nastavljena. Portparol ukrajinskog predsjednika je negirao te tvrdnje.
Prema tvrdnjama WSJ, u operaciji su učestvovali mali jedrenjak i tim od šest ljudi, kombinacija ukrajinskih vojnika i civila sa relevantnom stručnošću. Operacija je finansirana privatno, ali je njom rukovodio vojni general, koji je izvještavao tadašnjeg vrhovnog komandanta oružanih snaga Valerija Zalužnog. Zelenski je navodno odobrio plan, ali je kasnije odustao nakon što je CIA saznala za to i zatražila od Kijeva da ga otkaže, prema izvorima WSJ. Bez obzira na to, kako se tvrdi u izvještaju, Zalužni je nastavio sa misijom.
Zalužni, sada ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji, rekao je za WSJ da ne zna ništa o operaciji i optužbe nazvao „pukom provokacijom“.
Ukrajina je, kako podsjeća Guardian, uvijek poricala umešanost u slučaj, a u četvrtak je portparol Zelenskog ponovo optužio Rusiju da je izvršila sabotažu.
„Takav čin se može izvesti samo uz obimne tehničke i finansijske resurse… A ko je sve to posjedovao u vrijeme napada? Samo Rusija“, rekao je Mihailo Podoljak za Reuters.
Druge ukrajinske agencije takođe su negirale umešanost vlade. Visoki zvaničnik SBU, ukrajinske službe bezbjednosti, rekao je za WSJ da Zelenski „nije odobrio sprovodenje takvih akcija na teritoriji trećih zemalja i nije izdao naređenja“.
