Svim penzionerima u Hrvatskoj od ove godine biće isplaćivan trajni dodatak na penziju, koji će se obračunavati na osnovu godina radnog staža. Ovaj dodatak će iznositi pet evra po godini staža, a njegov iznos će svake godine određivati Vlada na osnovu ekonomskih uslova. Prva isplata dodatka predviđena je za ovu godinu, a očekuje se da će izmena Zakona o penzijskom osiguranju stupiti na snagu u julu.
Dodatak na penziju zavisi od dužine penzijskog staža, što znači da će penzioneri sa više godina staža primati veće iznose. Na primer, penzioner sa 30 godina staža dobiće 150 evra, dok će onaj sa 45 godina staža primiti 225 evra. Međutim, kritičari ukazuju na to da iznos penzije nije samo rezultat radnog staža, već i uplaćenih plata i doprinosa, što može dovesti do nesigurnosti u iznosu primanja.
Osim trajnog dodatka, penzionere očekuju i druga povećanja. Invalidske penzije i penzije koje su pretvorene u starosne biće uvećane za deset procenata, dok će najniže penzije rasti za tri procenta. Takođe, predviđena su i dva usklađivanja penzija tokom godine, od kojih će prvo, od 3,03 procenta, biti isplaćeno u aprilu.
Ova nova politika dodataka na penziju može zameniti ranije vladine pakete pomoći penzionerima, iako Ministarstvo rada i penzijskog sistema još nije potvrdilo da će jednokratna novčana pomoć biti obustavljena. Vlada će donositi odluke o dodatku na osnovu trenutne ekonomske situacije, a dodatak na penziju će biti deo redovne penzije, što ga čini stabilnijim izvorom primanja u odnosu na prethodnu pomoć koja je zavisila od cenzusa.
Penzijski analitičar Željko Šemper ukazuje na to da se u Evropi već dugo razgovara o trinaestoj i četrnaestoj penziji, koje isplaćuju mnoge zemlje, uključujući Španiju, Austriju i Portugal. On smatra da predloženi model Hrvatske, koji se oslanja na dodatak od pet evra po godini staža, predstavlja „mrvicu“ u odnosu na ono što bi penzioneri mogli očekivati.
Šemper naglašava da se kao osnovica za obračun dodatka uzimaju samo godine staža, zanemarujući važnost plata i doprinosa koji su takođe ključni za određivanje visine penzije. On smatra da bi Vlada trebalo da stimuliše penzionere da ostanu duže na radnom mestu, ali i da razmotri kako će to uticati na trenutne penzionere.
U svetlu svih ovih promena, penzioneri u Hrvatskoj mogu očekivati određena poboljšanja u svojim primanjima, ali i dalje postoji potreba za sistemskim reformama koje će osigurati pravedniji pristup i veće penzijske iznose.
