Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da bi nedostatak Srbije na summitu u Dubrovniku bio neuspjeh, te dodao da je u hrvatskoj javnosti plasirano nešto što nije istina. „Nedostatak Srbije bio bi neuspjeh“, rekao je Grlić Radman, a dodao je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podržao skup, zahvalio na organizaciji i pozivu za sudjelovanje. Ministar je također rekao da je Vučić neformalno pozvao hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da posjeti Srbiju „u odgovarajućem trenutku“.
Grlić Radman je najavio koordinacijski sastanak na nivou državnih sekretara za 17. listopada na kojem će biti verificiran katalog otvorenih pitanja, uključujući potragu za nestalima, procesuiranje ratnih zločina, povratak arhivske građe i pitanje granica. „Kada se usuglasimo oko kataloga otvorenih pitanja, tada ćemo dogovoriti program rješavanja tih pitanja“, rekao je šef hrvatske diplomacije.
Na pitanje novinara o dijalogu s predsjednikom Srbije, s obzirom na to da „Srbija održava odnose s Rusijom i nije nametnula sankcije“, Grlić Radman je izjavio: „Ima dijaloga, naravno (…) Bitno je ono s čime se on složio, a složio se s deklaracijom koja javno i snažno izražava podršku Ukrajini“, rekao je Grlić Radman novinarima uoči danas 9. Zagrebačkog sigurnosnog foruma.
U Dubrovačkoj deklaraciji se navodi da zemlje učesnice skupa „najstrože osuđuju ovaj ničim izazvan, neopravdan i nezakonit ruski osvajački rat protiv Ukrajine, … zločin protiv ukrajinskog naroda, očito kršenje međunarodnog prava, … i veliku pretnju miru, sigurnosti jugoistočne Evrope, celog evropskog kontinenta i sveta“.
Grlić Radman je također najavio koordinacijski sastanak na nivou državnih sekretara 17. listopada, na kojem će biti verificiran katalog otvorenih pitanja, a to uključuje traženje nestalih, procesuiranje ratnih zločina, vraćanje arhivske građe i pitanje granica. „Kada se usuglasimo oko kataloga otvorenih pitanja, tada ćemo dogovoriti program rješavanja tih pitanja“, rekao je Grlić Radman i potvrdio da je jučer od srpskog kolege Marka Đurića „dobio suglasnost i volju za zajednički pristup tim temama“.
