Danski diplomata Peter Sorensen preuzima dužnost specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog između Beograda i Prištine 1. februara. Njegovo imenovanje od strane Saveta EU dolazi s mandatom od 13 meseci, a postavlja se pitanje da li će Sorensen uspeti da pokrene dijalog koji je već dugo na mrtvoj tački. O ovom izazovu razgovarao je Dragiša Mijačić, koordinator nacionalnog konventa o EU za poglavlje 35.
Sorensenov mandat se poklapa sa predstojećim izborima za kosovski parlament, što postavlja pitanje u kojoj meri će rezultati izbora uticati na njegov rad. Mijačić napominje da se izmena izaslanika očekivala i pre izbora, jer je mandat njegovog prethodnika Miroslava Lajčaka završavao krajem januara. „Tok pregovora zavisiće od budućeg premijera Kosova i situacije nakon izbora“, ističe Mijačić.
Postavljanjem Sorensena, kako dodaje, jedno poglavlje je završeno, a ključna tačka u procesu dijaloga ostaje formiranje nove vlade Kosova. „Na osnovu toga odrediće se dalji koraci“, naglašava Mijačić.
Kada je reč o Sorensenovoj ličnosti, Mijačić ističe da je on jedan od retkih diplomata u EU koji dobro poznaje situaciju na Balkanu, s obzirom na svoje dugogodišnje iskustvo. „Sorensen ima bogato iskustvo u radu na reformama i bio je angažovan u različitim procesima na Balkanu od devedesetih godina“, objašnjava Mijačić.
Važno je napomenuti da Sorensenova uloga bude isključivo fokusirana na dijalog, za razliku od Lajčaka, koji se bavio i drugim pitanjima vezanim za Zapadni Balkan. Sorensen će se posebno posvetiti implementaciji Sporazuma o putu ka normalizaciji između Beograda i Prištine, kao i aneksu iz Ohrida, koji predstavlja osnovu za buduće pregovore.
Mijačić se nada da će Sorensen doneti novu energiju koja će ubrzati proces implementacije, koji je do sada bio problematičan. „Očekuje se da će procesi konačno krenuti i da će se strane dogovoriti o sprovođenju obaveza“, kaže Mijačić.
Kada je u pitanju politička volja zemalja članica EU, on ističe da postoji veliki pritisak, posebno od strane ključnih zemalja poput Nemačke, Francuske i Italije. Mijačić napominje da su oni više puta izneli svoje uslove za dijalog, naglašavajući potrebu da kosovska strana prihvati statut o Zajednici srpskih opština i pošalje ga Ustavnom sudu Kosova.
Veruje se da će, nakon formiranja nove vlade u Prištini, bez obzira na to ko bude na čelu, proces formiranja ZSO biti pokrenut, a takođe se očekuje i prijem Kosova u Savet Evrope. „Sledeća prilika za prijem Kosova u Savet Evrope je u maju, što je vrlo kratak period. Uslov je da vlada Kosova pošalje ustavnom sudu predlog statuta“, objašnjava Mijačić i dodaje da će Sorensenova uloga biti ključna u prvim mesecima njegovog mandata.
Na kraju, Mijačić naglašava da sve zavisi od rezultata kosovskih izbora i formiranja nove vlade. „Biti će mnogo posla na samom startu, ali određene stvari su već prilično određene u skladu s tim kako će se situacija odvijati u narednim nedeljama i mesecima“, zaključuje Mijačić.