Nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović podnio ostavku na sve funkcije u Pokretu „Evropa sad“, ministar pravde te zemlje Andrej Milović isključen je iz partije, a u međuvremenu su raspušteni stranački odbori u Podgorici i Baru. Analitičari procenjuju da su Milatović i Spajić lideri oko kojih će se u budućnosti okupiti ostali politički akteri, te da će uspjeh jednog značiti poraz drugog.
Iako su već neko vrijeme postojale nesuglasice između aktuelnog predsjednika Milatovića i premijera Crne Gore Milojka Spajića, tačku na spekulacije stavio je sam predsjednik koji je krajem prošle nedelje saopštio da napušta stranku.
„Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja Pokreta“, napisao je Milatović na svom profilu na platformi X, a mnogi su „politički rastanak“ dvojice lidera uporedili sa nekadašnjim razlazom Mila i Momira.
Da je „raskid skoro uvek bolan“, potvrdilo je i saopštenje Pokreta povodom ostavke Milatovića, koja je okarakterisana kao „opstrukcija nove vlade“.
„Nadamo da će zbog javnog interesa aktuelni predsjednik smoći snage da se izdigne iznad ličnih netrpeljivosti i da će se voditi interesima građana, za razliku od dosadašnjeg postupanja“, reagovali su iz stranke, uz poruku da je „dobro što je Milatović shvatio da je vreme da napusti PES, kako društvo ne bi trpelo zbog ličnih nezadovoljstava“.
Za filozofa i esejistu Stefana Đukića sam trenutak Milatovićevog napuštanja partije predstavlja malo iznenađenje „jer se činilo da će predsjednik Crne Gore sačekati još malo“ unutar Pokreta.
Međutim, Đukić ističe da razlaz dva lidera nije iznenadio nikoga, jer se radilo o saradnji iz obostrane koristi „koja je mogla da traje do određenog momenta“.
„Nije tu bilo nikakve preterane ljubavi, niti preterane mržnje, već je njihovo osnivanje partije bilo oportuno, i sada su verovatno odlučili – Milatović, a moguće da je na to bio spreman i Spajić, oportuno da svako nastavi svojim putem“, kaže Đukić.
„Trenutno ključna razlika nije ideološka, niti politička. Ključna razlika je u tome što nijedan ni drugi ne žele da budu broj dva. Odnosno žele da dominantno utiču na politiku. Samim tim nisu mogli da se, da ne kažem trpe, ali nisu mogli da funkcionišu u ovakvoj vrsti simbioze. Jer je crnogorski politički život takav da ko je glavni u partiji, ako je njegova partija dominantna, utiče dominantno i na sve događaje u državi“, dodaje on.
Prema riječima analitičara, „Pokret Evropa sad“ još uvijek nije u potpunosti definisana stranka. Odnosno, iako drži najveće poluge moći, očigledno je da je PES i dalje „partija u nastajanju“.
„PES nije partija koja ima jasno definisanu i potpuno utemeljenu strukturu. Tako da je njima očigledno ovo jedna prilika da se malo remodeluju u tom pogledu, da se utemelje. I videćemo, u zavisnosti od uspešnosti i kvaliteta rekonstrukcije vlade, zavisiće na koji način će se trasirati budućnost Pokreta“, ukazuje Đukić.
On navodi i da ukoliko vlada bude uspješno rekonstruisana, PES će sigurno biti dominantna struja, dok će ekipa koja se okupi oko Milatovića vjerovatno biti najozbiljnija opozicija.
Ipak, Đukić prognozira i da sada treba očekivati pad rejtinga pokreta, jer je on zavisio i od podrške birača Milatoviću.
„Oni su imali oko 26 posto na izborima, na taj procenat je sigurno nekim dijelom uticao i Milatović i možda još neki ljudi koji će sada napustiti partiju, tako da nužno tu mora da dođe do određenog rasipanja u prvom momentu“, kaže analitičar.
S druge strane, on naglašava da budućnost pokreta u najvećoj mjeri zavisi od uspjeha Spajićeve vlade.
„Što duže vlada bude trajala, što ona bude efikasnija i ako uspije da sprovede program Evropa sad 2, ona ne samo da će povratiti svoj rejting, nego će ga verovatno i uvećati. Ali, ako bude nestabilna, ako bude velikih trzavica, ako ne potraje dugo, Milatović koji ima još četiri godine mandata će pokupiti većinu njihovih birača i još neke dodatne glasove“, uveren je Đukić.
Novoformirana vlada nedavno je obeležila 100 dana rada, i premijer Spajić najavio je rekonstrukciju ovog izvršnog organa.
Govoreći o dosadašnjim postignućima, Đukić primećuje da je Spajić uspio da ispuni jedno od prvih obećanja – povećanje penzija. Osim toga, on navodi i uspješno sprovođenje popisa stanovništva, koje ne bi bilo ostvarivo bez posredovanja Vlade, ali i izbor ključnih funkcija u pravosuđu.
Ipak, Spajić sada ima nemjerljivo veću izvršnu moć, ali ima i ogromnu odgovornost, kako kaže Đukić.