Ove godine se obeležava 80. godišnjica proboja jasenovačkog logora, jednog od najstrašnijih mesta stradanja tokom Drugog svetskog rata. Ovaj događaj ima poseban značaj u regionalnom kontekstu, jer se odnosi na način na koji se sećamo prošlosti i kako to utiče na naše sadašnje i buduće odnose. U razgovoru za Euronews, istoričar Milan Gulić i politikolog Vojislav Savić osvrnuli su se na razlike u kulturi sećanja koje postoje u različitim državama bivše Jugoslavije.
Jasenovac je bio logor u kojem su stradali mnogi nevini ljudi, pretežno Srbi, Jevreji i Romi. Godišnjica proboja jasenovačkog logora predstavlja trenutak kada se mnogi okupljaju da odaju počast žrtvama i podsete na strahote koje su se tamo dešavale. Međutim, način na koji se ovaj događaj obeležava varira od države do države, a to može ukazivati na dublje političke i društvene razlike koje i dalje postoje na Balkanu.
Milan Gulić ističe da je kultura sećanja u različitim državama oblikovana kroz prizmu nacionalnog identiteta i političkih narativa. U Srbiji, sećanje na Jasenovac se često povezuje sa stradanjem srpskog naroda tokom rata, dok se u Hrvatskoj, gde je logor bio osnovan, pristup može biti drugačiji. Gulić naglašava da je važno razumeti te razlike kako bismo mogli graditi bolje međusobne odnose.
S druge strane, Vojislav Savić ukazuje na to da se sećanje na Jasenovac i dalje koristi u političke svrhe. U nekim slučajevima, to se može videti kao pokušaj da se ojača nacionalni identitet, dok u drugim slučajevima može dovesti do tenzija između različitih etničkih grupa. On veruje da je ključno da se otvore dijalozi o ovim temama kako bi se postiglo međusobno razumevanje.
Prema Guliću, jedna od opasnosti koja proizlazi iz različitih kultura sećanja je mogućnost da se istina o prošlosti izvitoperi ili zaboravi. To može imati dugoročne posledice, ne samo za pojedince, već i za društva u celini. Na primer, ako se sećanje na Jasenovac ne integriše u širu priču o ratu, može doći do ponovnog pojavljivanja sličnih strahota u budućnosti.
Savić dodaje da je važno osnažiti obrazovni sistem kako bi se ova pitanja bolje obradila. Obrazovanje o prošlosti može pomoći u razbijanju stereotipa i predrasuda koje i dalje postoje među različitim etničkim grupama. On smatra da bi se kroz obrazovanje mogla stvoriti nova generacija koja će biti otvorenija za dijalog i saradnju.
Osim toga, Gulić i Savić se slažu da je važno uključiti i mlade ljude u proces sećanja. Mlade generacije mogu doneti svež pogled na prošlost i pomoći u stvaranju konstruktivnijih odnosa između različitih naroda u regionu. Organizovanje zajedničkih događaja, kao što su komemoracije ili edukativni programi, može doprineti tom cilju.
U tom smislu, obeležavanje 80. godišnjice proboja jasenovačkog logora predstavlja više od samo sećanja na prošlost. To je prilika za izgradnju mostova među narodima koji su tokom istorije prolazili kroz različite traume i sukobe. Kroz dijalog i razumevanje, moguće je stvoriti temelje za bolje sutra.
Na kraju, Gulić i Savić pozivaju na otvorenost i spremnost da se suočimo s prošlošću kako bismo izgradili budućnost. Samo kroz iskren razgovor i razumevanje možemo prevazići predrasude i izgraditi trajni mir u regionu. Ova godišnjica je podsećanje da se ne zaboravi, ali i poziv na akciju kako bismo zajedno krojili bolji svet.
