Istraživanje subjektivnog indikatora blagostanja građana EU provodi se u sklopu europske statistike o prihodima i uslovima života. Ovaj indikator ima za cilj dublje razumijevanje kako građani ocjenjuju svoje materijalno blagostanje i općenito kvalitetu života. Rezultati istraživanja pružaju važne uvide u stvarne potrebe i zadovoljstvo građana, te pomažu u kreiranju politika i programa koji će unaprijediti njihovu svakodnevicu.
Prema najnovijim podacima, većina građana EU ima pozitivno mišljenje o svom životnom standardu. Preko 70 posto ispitanika izvijestilo je da su zadovoljni svojim trenutnim financijskim situacijama, dok je oko 60 posto reklo da su zadovoljni općenito kvalitetom života. Međutim, postoje razlike među zemljama članicama EU, s nekim zemljama koje se ističu po većoj sreći i zadovoljstvu svojim građanima.
Najviše zadovoljstvo svojim životima iskazali su građani Skandinavije, poput Danske, Finske i Švedske. Ove zemlje imaju visoke standarde života, dobro razvijenu socijalnu politiku i sustav javnih usluga, te su često rangirane visoko na međunarodnim listama sreće i blagostanja. S druge strane, neke zemlje u jugoistočnoj Europi, poput Bugarske i Rumunjske, imaju niže ocjene kada je u pitanju subjektivno blagostanje njihovih građana.
Važno je napomenuti da subjektivni indikatori blagostanja ne uzimaju u obzir samo materijalno bogatstvo, već i druge aspekte kao što su radno mjesto, zdravstvena skrb, obrazovanje, socijalne veze i vrijeme provedeno sa obitelji i prijateljima. Zbog toga je važno sagledati širu sliku kvalitete života građana i raditi na stvaranju okruženja koje će podržati njihovu sreću i dobrobit.
Europska unija kontinuirano radi na poboljšanju života svojih građana kroz različite programe i politike. Kroz Europski socijalni fond, Europska unija podržava projekte koji se bave zapošljavanjem, obrazovanjem, zdravstvenom skrbi i socijalnom uključivošću. Također, kroz europske koherezne politike, EU radi na smanjenju socio-ekonomskih razlika među regijama i poticanju održivog razvoja.
Uz subjektivne indikatore blagostanja, EU također prati i objektivne pokazatelje kao što su stopa zaposlenosti, BDP per capita, stopa siromaštva i druge statistike. Kombinacija subjektivnih i objektivnih indikatora pruža sveobuhvatniji uvid u životni standard građana i pomaže u donošenju informiranih odluka o politikama i programima koji će ih podržati.
U konačnici, cilj europske statistike o prihodima i uslovima života je bolje razumijevanje potreba i zadovoljstva građana EU, te stvaranje okruženja koje će podržati njihovu sreću i dobrobit. Kroz kontinuirano praćenje subjektivnih i objektivnih indikatora, EU može identificirati probleme i prilike te usmjeriti svoje napore prema unapređenju života svih svojih građana. Važno je ostvariti ravnotežu između ekonomskog razvoja i socijalne pravde kako bi se osiguralo održivo i inkluzivno društvo za sve.
