Konzumacija šampanjca može da smanji rizik od iznenadnog srčanog udara

Dragoljub Gajić avatar

TORONTO – Konzumacija šampanjca, veće količine voća, održavanje vitke telesne mase i pozitivan pogled na život mogu značajno smanjiti rizik od iznenadnog srčanog udara (ISZ), pokazala je prva studija ovog tipa. Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 500.000 učesnika, pruža nove uvide u faktore koji mogu doprineti smanjenju rizika od srčanih oboljenja.

Prema podacima koje je objavio Gardijan, istraživači su se fokusirali na nekoliko ključnih faktora. Konzumacija šampanjca i belog vina, povećan unos voća, održavanje zdrave telesne težine, kao i kontrola krvnog pritiska, pokazali su se kao značajni elementi u prevenciji iznenadnog srčanog udara. Osim toga, održavanje pozitivnog raspoloženja može imati dodatne koristi po zdravlje srca.

Istraživači su otkrili da eliminacijom najopasnijih faktora rizika, kao što su loše životne navike, može se sprečiti između 40 i 63 odsto slučajeva iznenadnog srčanog udara. Ovi nalazi ukazuju na važnost zdravog načina života i pozitivnog mentalnog stanja u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja.

U okviru studije, učesnici su bili praćeni tokom dugog vremenskog perioda, a njihovi životni stilovi su pažljivo analizirani. Zapaženo je da osobe koje su redovno konzumirale šampanjac i belo vino imaju niži rizik od iznenadnog srčanog udara u poređenju sa onima koji su se uzdržavali od alkohola ili su konzumirali crno vino. Ovo može biti posledica specifičnih antioksidanata prisutnih u belom vinu i šampanjcu, koji mogu doprineti zdravlju srca.

Osim faktora vezanih za ishranu, istraživanje je takođe naglasilo značaj fizičke aktivnosti i kontrolisanja telesne težine. Održavanje vitke telesne mase i redovno vežbanje mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih oboljenja, a takođe su povezani sa boljim opštim zdravstvenim stanjem. Zdrav način života, koji uključuje fizičku aktivnost i uravnoteženu ishranu, igra ključnu ulogu u prevenciji hroničnih bolesti.

Pozitivan pogled na život, koji se često zanemaruje, takođe se pokazao kao važan faktor. Osobe koje su imale optimističan stav prema životu i bile manje podložne stresu su imale niži rizik od iznenadnog srčanog udara. Održavanje dobrih međuljudskih odnosa i društvene povezanosti mogu doprineti emocionalnom blagostanju i smanjenju stresa, što je takođe ključno za zdravlje srca.

Kao deo istraživanja, naučnici su takođe analizirali uticaj kontrole krvnog pritiska na rizik od srčanih oboljenja. Visok krvni pritisak je jedan od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, a njegovo redovno praćenje i lečenje mogu značajno smanjiti rizik od iznenadnog srčanog udara.

Ova studija pruža važne informacije za javno zdravlje i može poslužiti kao osnova za dalje istraživanje u oblasti kardiovaskularnog zdravlja. Preporuke o zdravim navikama i pozitivnom stavu prema životu mogu pomoći ljudima da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i smanje rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.

Iako su rezultati studije ohrabrujući, istraživači upozoravaju da je važno uzeti u obzir i druge faktore rizika, kao što su genetika i starost, koji takođe mogu igrati značajnu ulogu u razvoju srčanih bolesti. Prevencija iznenadnog srčanog udara zahteva holistički pristup i sveobuhvatno razumevanje svih aspekata zdravlja.

U zaključku, ova studija naglašava važnost zdravog načina života, koji uključuje pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i pozitivan pogled na život, kao ključne komponente u smanjenju rizika od iznenadnog srčanog udara. Održavanje zdravih navika može značajno doprineti dugovečnosti i kvalitetu života.

Dragoljub Gajić avatar