Ljubavna priča Žana Pola Sartra i Simone de Bovoar intrigantna je priča jednog od najpoznatijih intelektualnih parova 20. veka. Rođena u buržoaskoj porodici u Parizu 1908. godine, Simone je bila poznata kao protagonistkinja modernog feminizma i ateistkinja koja je odbacila veru u Boga. Upoznala je Žana Pola Sartra tokom studija, gde su započeli svoj ljubavni, ali neobičan odnos. Sartr je bio impresioniran njenim znanjem, pa je poželeo da je upozna.
Simone je očekivala prosidbu, ali Sartr je predložio otvorenu vezu u kojoj bi oboje imali slobodu da se upuste u ljubavne odnose sa drugim osobama. Iako su bili zajedno do Sartrove smrti, nikad nisu živeli zajedno ni imali decu, ali su se obavezali da se nikada neće rastati. Sartr, poznat po šarmu prema ženama, često je imao afere, ali je Simone bila ta koja mu je bila potrebna da prenese svoje ideje na razumljiv način.
Nakon nekoliko godina, Sartr je izgubio strast prema Simoni, ali su nastavili da se viđaju redovno. Simone je patila od ljubomore jer je Sartr imao brojne afere, ali je ostala posvećena njemu i njegovom delu nakon njegove smrti. Njihov odnos bio je složen i isprepleten sa drugim ženama, ali su ostali neraskidivo povezani do kraja.
Simone je umrla od upale pluća, a sahranjena je pored Sartra. Njihova zajednička grobnica na groblju Monparnas u Parizu svedoči o njihovoj snažnoj bliskosti i vezi koja je trajala čitav njihov život. Obožavaoci često ostavljaju poljupce u karminu na grobnici, dok neki ostavljaju karte za metro, čiji su razlozi pomalo nejasni. Njihova ljubavna priča ostaje zapamćena kao jedna od najintrigantnijih i kompleksnih u istoriji moderne filozofije.