Realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije za osam mjeseci ove godine na međugodišnjem nivou povećan je za otprilike četiri posto, dok je inflacija i dalje među najvišim u EU. U članku se ističe da je ovaj rast BDP-a dobar rezultat s obzirom na okolnosti, s obzirom na trendove rasta u Evropi. Urednik časopisa Makroekonomske analize i trendovi, Ivan Nikolić, ističe da su mnoge zemlje u EU suočene s niskim stopama rasta, dok je Srbija ostvarila rast od četiri posto u prvih osam mjeseci te dalje očekuje povećanje u narednim godinama.
Međutim, situacija s robnim izvozom Srbije, s obzirom na probleme u EU, može negativno utjecati na BDP jer je EU glavni ekonomski partner zemlje. Nikolić ističe da se sektor prerađivačke industrije, koji čini okosnicu robnog izvoza, suočava s izazovima smanjene tražnje, što može utjecati na rast BDP-a.
Osim toga, nepovoljne vremenske prilike su negativno utjecale na poljoprivredu i pad proizvodnje hrane, što može usporiti rast BDP-a. Unatoč tome, sektor prehrambene industrije, elektronike te proizvodnje metala i saobraćajnih sredstava čine osnovu rasta industrije u Srbiji.
Ukupna industrijska proizvodnja usporila je rast za jedan posto, no prerađivački sektor je nadoknadio taj pad. Kukuruz je bilježio značajan pad, dok sektor poljoprivrede, iako čini manji udio u BDP-u, važan je zbog proizvodnje hrane i izvoza. Uvoz robe brže raste od izvoza, što negativno utječe na spoljnu trgovinu i deficite, no visoki priliv stranih direktnih investicija pomaže zatvoriti te gubitke.
Nikolić zaključuje da je dinar stabilan, devizne rezerve rastu te da trenutni deficit nije kritičan, no naglašava potrebu za daljnjim rastom i stabilnošću u narednim godinama. Srbija se suočava s izazovima u robnom izvozu, poljoprivredi te spoljnoj trgovini, ali je i dalje optimistična u pogledu potencijalnog rasta BDP-a i gospodarskog napretka u budućnosti.
