Nova studija istraživača sa Univerziteta Alto u Finskoj sugeriše da su vlade, međunarodne organizacije i istraživači možda znatno potcenili broj ljudi koji trenutno žive na planeti Zemlji. Ova situacija je rezultat činjenice da većina baza podataka ne obuhvata procenat ljudi koji žive u ruralnim sredinama, koje je teško pratiti i registrovati.
Studija finskih istraživača, objavljena u časopisu „Komunikacije u prirodi“ (Nature communications), analizirala je pet najčešće korišćenih globalnih baza podataka o broju stanovnika: WorldPop, GVP, GRUMP, LandScan i GHS-POP. Rezultati su pokazali da u zvaničan ukupan broj stanovnika na planeti Zemlji, koji iznosi 8,2 milijarde, potencijalno nije uračunato između 53 i 84 odsto ruralnog stanovništva.
Utvrđeno je da čak i najpouzdaniji skupovi podataka iz 2010. godine potcenjuju broj pripadnika ruralnog stanovništva od 32 do 77 procenata. Istraživači su naglasili da postoji jak razlog da se veruje da su se iste greške pojavile i u kasnijim globalnim bazama podataka o populaciji iz 2015. i 2020. godine.
„Prvi put, naša studija pruža dokaze da značajan deo ruralnog stanovništva možda nedostaje u globalnim bazama podataka o populaciji,“ izjavio je autor studije Josias Lang-Ritter, istraživač na Univerzitetu Alto. Ova izjava ukazuje na ozbiljnost problema i potrebu za revizijom trenutnih metodologija prikupljanja podataka.
Studija takođe naglašava probleme sa načinom na koji se prikupljaju podaci o stanovništvu iz ruralnih područja, posebno u zemljama u razvoju i krizom pogođenim regionima. U mnogim od ovih područja, infrastruktura za prikupljanje podataka jednostavno ne postoji, što dodatno otežava tačno merenje broja stanovnika.
Kao primer se navodi da baze podataka GRUMP-a i WorldPop-a koriste satelite za praćenje stanovništva, registrujući noćna svetla. Međutim, ova tehnika ima potencijal da ignoriše područja koja nemaju električnu energiju, što može rezultirati značajnim podcenjivanjem broja ljudi koji žive u tim sredinama.
Ova studija može imati dalekosežne posledice, jer tačni podaci o broju stanovnika su ključni za planiranje i razvoj politika na globalnom nivou. Nepravilno procenjivanje broja stanovnika može uticati na raspodelu resursa, planiranje infrastrukture, zdravstvene usluge i obrazovanje. U svetlu ovih nalaza, istraživači pozivaju na reviziju postojećih metoda prikupljanja podataka kako bi se obezbedila tačnost i pouzdanost informacija.
Pored toga, istraživači naglašavaju važnost uključivanja lokalnih zajednica u proces prikupljanja podataka. Ljudi koji žive u ovim ruralnim sredinama često imaju najbolji uvid u svoje okruženje i mogu pružiti dragocene informacije koje se ne mogu lako dobiti putem satelitskih snimaka ili drugih tehnoloških metoda.
U svetlu ovih nalaza, postavlja se pitanje kako će vlade i međunarodne organizacije reagovati. Da li će priznati da su njihovi podaci nedovoljni i preduzeti korake za njihovu reviziju? Da li će biti voljni da investiraju u bolje metode prikupljanja podataka kako bi osigurali da se svi ljudi, bez obzira na to gde žive, računaju u globalnim statistikama?
Na kraju, ova studija služi kao podsticaj za dalja istraživanja i diskusije o važnosti tačnih podataka o populaciji. U svetu koji se brzo menja, razumevanje stvarnog broja stanovnika, posebno u ruralnim područjima, postaje sve važnije. Odnosi između urbanih i ruralnih sredina, resursna raspodela i razvoj politika su samo neki od aspekata koji mogu biti pogođeni ovim saznanjima. Potrebno je više pažnje posvetiti ovim pitanjima kako bi se osigurala održiva budućnost za sve ljude na planeti.
