Njemačka se suočava s izazovima u vezi s penzionim sistemom. Sve više umirovljenika, a sve manje zaposlenih. Ministar financija predlaže ulaganje u dionice, ali oporba kritizira taj prijedlog.
Nakon što generacije rođene između 1955. i 1969. godine – poznate kao „baby boomersi“, odu u mirovinu, očekuje se da će imati duži životni vijek. Međutim, broj zaposlenih u Njemačkoj ne raste proporcionalno. To znači da će sve veći broj umirovljenika biti na teretu sve manjem broju ljudi koji rade. Postavlja se pitanje: tko će financirati mirovine starijih generacija?
Njemački mirovinski sustav, koji je uveden 1889. godine, temelji se na obveznom osiguranju, gdje se mirovine sadašnjih umirovljenika financiraju novčanim iznosima koji se odbijaju od plaća zaposlenih – to je sustav poznat kao „generacijski ugovor“.
Na početku šezdesetih godina na jednog umirovljenika dolazilo je šest radnika. Danas je ta proporcija 2:1, a i dalje pada. Značajan dio federalnog proračuna odlazi na dopunu njemačkom mirovinskom sustavu: do 2024. godine, 127 milijardi eura bit će uplaćeno u mirovinski fond, što čini trećinu svih državnih izdataka. Očekuje se da će se ova suma do 2050. gotovo udvostručiti.
U isto vrijeme, umirovljenici su postali značajna skupina birača. Zato je osiguravanje funkcioniranja mirovinskog sustava postalo tema žestokih rasprava i postoji hitna potreba da se nešto učini.
Vladajuća koalicija koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), ne želi smanjiti mirovine. Isto tako ne želi ni povećati doprinose za mirovine, niti starosnu granicu za odlazak u mirovinu – u koju se sada ide sa 67 godina.
Da bi riješio problem, ministar financija Kristijan Lindner (FDP) predložio je plan prema kojem će federacija preuzeti kredit od najprije dvanaest milijardi eura i investirati ga na berzi. Konkretno, planira se osnivanje fonda kojim će upravljati neovisna javna fondacija – kao takozvanim generacijskim kapitalom. Novac će biti globalno raspoređen u dionice, pri čemu će dobit biti vraćena u javnu blagajnu.
„Više od jednog vijeka su propuštane prilike za mirovine koje je nudilo tržište kapitala. Sada bismo time ulagali u budućnost ovog društva“, napisao je Lindner.
Suma od dvanaest milijardi eura trebala bi se povećavati za tri posto svake godine u narednom periodu. Do 2035. godine, dionice bi trebale vrijediti najmanje 200 milijardi eura kako bi podržale državno mirovinsko osiguranje.
CDU kao najveća opozicijska stranka kritizira plan kao neefikasan. Aksel Knerig, zamjenik predsjedavajućeg Odbora za rad i socijalna pitanja u Bundestagu, rekao je za „Ipen mediju“ da tzv. Mirovinski paket II ne jamči „dugoročno osiguranje njemačkih mirovina“. On dovodi „do povećanja doprinosa u budućnosti i time dodatno opterećuje zaposlene“.
I dalje se treba vidjeti hoće li plan ministra financija Kristijana Lindnera uroditi plodom te hoće li Njemačka uspjeti stabilizirati mirovinski sustav u narednim godinama. Sve u svemu, mirovinski sustav postaje sve važnije pitanje za njemačke vlasti.
