Stanična zgrada na glavnoj željezničkoj stanici „Beograd centar“, poznatija kao „Prokop“, danas obilježava prvih šest mjeseci rada. Ova zgrada je svečano otvorena 20. oktobra 2023. godine u prisustvu predsjednika Aleksandra Vučića i najviših državnih službenika. Zgrada se prostire na 5.600 kvadratnih metara, opremljena je najmodernijom opremom i ima osam šaltera za prodaju karata.
Šest mjeseci od otvaranja, stanična zgrada ispunila je sva očekivanja nadležnih i putnika, koji je koriste svakodnevno. Na prostoru stajališta 105, mogli smo vidjeti veliki broj ljudi koji su čekali dolazak brojnih vozova jer je sav željeznički promet preusmjeren na ovu lokaciju. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić ističe da godišnje na ovu stanicu dođe 900.000 putnika, dok ode 1.000.000 putnika.
Uz stanicu Prokop trenutno se grade i osam poslovnih zgrada bruto površine oko 10.000 kvadratnih metara. Nakon završetka radova, ovaj dio postat će i komercijalni centar. Planovi dalje nalažu izgradnju željezničke stanice na Novom Beogradu prema projektu arhitekta Miroslava Lojanice, što će dodatno rasteretiti stanicu Prokop.
Putnici koji redovno koriste stanicu Prokop i brzi voz „Soko“ do Novog Sada imaju pozitivna iskustva s projektom. Ističu udobnost, poštivanje reda vožnje te brzinu putovanja. Kretanje putnika na stanici organizirano je po uzoru na aerodrome, s razdjeljenim kretanjem dolaznih i odlaznih putnika. Postoje liftovi, pokretne stepenice te osam šaltera za prodaju karata.
Stanična zgrada Prokop je spomenik dugoj povijesti gradnje, koja traje više od 50 godina. Gradnja ovog kompleksa započela je 1970. godine. Prvi ozbiljniji radovi na stanicu počeli su 2014. godine, kada su završeni skoro svi peroni i koloseci.
U početku 2005. godine, Željeznice Srbije raspisale su međunarodni konkurs za investitora koji bi završio izgradnju stanice. Mađarska firma „Trigranit“ pobijedila je na konkursu, ali je naknadno postavljala dodatne zahtjeve te je ugovor s njom raskinut. Nakon nekoliko godina rasprava, potpisan je ugovor s „Energoprojektom“ o završetku radova na stanici. Međutim, Vlada je kasnije odlučila da ne da saglasnost na potpisani ugovor zbog nedostatka zakonskog osnova za vlasništvo nad zemljištem.
Izgradnja stanične zgrade Prokop koštala je oko 15 miliona evra i realizirana je kroz javno-privatno partnerstvo. Stanica je postala simbol završetka projekata koji su godinama stajali nedovršeni, a njezin značaj daleko nadilazi samo željeznički promet. Uz planove za dodatne radove i nove zgrade, očekuje se daljnje unaprjeđenje ove važne željezničke stanice.
