Raste bojazan da bi najjužnije grčko ostrvo moglo postati „nova“ Lampeduza

Dragoljub Gajić avatar

U poslednjih nekoliko meseci, grčka obalska straža i Ministarstvo pomorstva suočeni su sa novim fenomenom koji se počeo da poprima oblike potencijalnog problema za ovu zemlju. Naime, najjužnije grčko ostrvo, koje ima oko 200 stanovnika van sezone i postaje popularno leti među turistima, postalo je stajalište za migrante koji sve više koriste rutu od obale Libije do ostrva Gavdos nadomak Krita, kao i južnu obalu Krita.

Prošlog septembra, samo 30 migranata stiglo je do Gavdosa i Krita preko morskog koridora od 190 nautičkih milja koji počinje od Tobruka u Libiji. Narednih meseci, sve više njih je počelo da pristiže istom rutom. U decembru je do Gavdosa i Krita stiglo 397 migranata, a u prva dva i po meseca 2024. godine njihov broj premašio je 1.100. Iako su ovi brojevi mnogo manji nego u drugim delovima istočnog Egeja, zabrinjava grčke vlasti mogućnost da se Krit pretvori u „novu Lampeduzu“.

Jedno od mogućih objašnjenja za ovu situaciju je efikasniji nadzor pomorskih granica u istočnom Egeju, delom zbog saradnje Grčke i Turske. Međutim, podaci pokazuju da je u istom periodu 2024. godine na istočnoegejska ostrva stiglo osam hiljada migranata sa Turske, što ukazuje na to da ostaje „aktivan“ i tradicionalni migracioni koridor. Takođe, saradnja Italije sa komandantom Halifom Haftarom koji kontroliše istočnu obalu Libije može biti razlog za pojačan pritisak na Gavdos i Krit.

U kontekstu migracione krize, Italija je primila podršku u rešavanju problema migracija, posebno sa istočne obale Libije. Takođe, neprihvatljivo je vraćanje migranata na more od strane paravojske grupe koja deluje po Haftarovim naređenjima. Postavlja se pitanje zašto se menja ruta ka Italiji i zašto se pojačava pritisak na Gavdos i Krit.

Većina migranata spašenih kod Gavdosa i Krita prebačena je u improvizovane smeštajne objekte na Kritu. Prema podacima Obalske straže, većina spasenih su državljani Egipta, Pakistana, Palestine, Avganistana, Irana i Iraka. Sve su platili između četiri i šest hiljada evra.

U cilju rešavanja migrantske krize, Evropska unija je objavila paket pomoći od 7,4 milijarde evra za Egipat koji se suočava sa ekonomskom krizom. Ovo je deo šire strategije za jačanje saradnje u rešavanju izazova migracija i terorizma. Takođe, EU će pružiti pomoć egipatskoj vladi da ojača svoje granice, posebno sa Libijom, kako bi se smanjio pritisak i sprečile ilegalne migracije.

Dragoljub Gajić avatar