Rat u Ukrajini traje 1.115 dana, a fokus poslednjih pregovora je na predlogu Sjedinjenih Američkih Država za 30-dnevni prekid vatre koji bi mogao biti prihvaćen od strane zaraćenih strana. Ruski predsednik Vladimir Putin je izrazio saglasnost sa ovim predlogom, koji je usvojen na nedavnom sastanku delegacija SAD i Ukrajine u Džedi, ali je naglasio da je to moguće samo ako to vodi ka dugoročnom miru i uz priznanje trenutne situacije na bojištu.
Donald Tramp, bivši predsednik SAD, je nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom izjavio da je Putinova izjava o prekidu vatre „obećavajuća, ali nepotpuna“ i izrazio nadu da će „Rusija učiniti pravu stvar“. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, međutim, ima najmanje poverenja u stav Moskve. On je izjavio da se Putin plaši da Trampu saopšti da želi da nastavi rat, i da bi takva izjava bila u suprotnosti sa trenutnim mirovnim predlozima.
U međuvremenu, tokom jučerašnjeg dana, iz Donjecke oblasti došlo je do novog gubitka života, kada je jedan civil poginuo, a 12 je povređeno u ruskom napadu. Šef regionalne državne administracije, Vadim Filaškin, je istakao da je ukupan broj poginulih u ovoj oblasti sada 3.106, dok je broj ranjenih dostigao 6.822, ne računajući žrtve u Marijupolju i Volnovahi.
Izvori navode da Rusija ne želi prisustvo Trampovog izaslanika, Kita Keloga, u pregovorima o Ukrajini. Ova informacija dolazi od američkih zvaničnika koji su rekli da je Kelog izostao sa više sastanaka visokog nivoa, uključujući one u Saudijskoj Arabiji, a nije jasno da li je njegovo odsustvo povezano sa zahtevom Rusije.
Ruske PVO snage su tokom noći odbile napad četiri ukrajinska drona koja su letele ka Moskvi. Gradonačelnik Moskve, Sergej Sobjanin, je izjavio da su dronovi oboreni, a hitne službe su se uputile na lokacije gde su pali ostaci dronova. Preliminarne informacije sugerišu da je jedan dron udario u krov višespratne stambene zgrade na zapadu Moskve.
Na sastanku sa američkom delegacijom, Ukrajina je jasno stavila do znanja da neće pristati da se odrekne članstva u NATO-u u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Izvor iz ukrajinske delegacije je naveo da postoje „crvene linije“ koje se ne mogu preći, kao što su ograničenja u pogledu veličine i obima oružanih snaga, kao i pravo Ukrajine na članstvo u međunarodnim organizacijama.
Zelenski je takođe ukazao da je Putin veoma predvidiv u svojim reakcijama i da se boji direktno reći Trampu da želi da nastavi rat. „Sada smo svi od Rusije čuli veoma predvidive, veoma manipulativne reči Putina kao odgovor na ideju primirja, on zapravo priprema odbijanje“, rekao je Zelenski.
Pored toga, Putin je naglasio da Ukrajina mora insistirati na tome da od Sjedinjenih Američkih Država zahteva prekid vatre na osnovu situacije na terenu. On je istakao da je saglasan sa predlogom o 30-dnevnom prekidu vatre, ali samo ako će to dovesti do dugoročnog mira.
U međuvremenu, izveštaji ukazuju da se Putin sastao sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika za Bliski istok, Stivenom Vitkofom, što može da ukaže na to da se nastavljaju konsultacije između Moskve i Vašingtona o trenutnoj situaciji u Ukrajini.
U svetlu ovih događaja, situacija u Ukrajini ostaje napeta, a ishod pregovora između zaraćenih strana i dalje je neizvestan. Dok se pregovori nastavljaju, mnogi se nadaju da će predloženi prekid vatre doneti olakšanje i omogućiti humanitarnu pomoć ugroženim civilima.