Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore je nedavno objavila spisak jahti registrovanih pod crnogorskom zastavom, koji otkriva zanimljive podatke o vlasnicima ovih plovila. Na spisku se nalazi skoro 500 jahti, a najviše njih je u vlasništvu državljana ili kompanija iz Srbije i Rusije. Ukupno je registrovano 486 jahti, a među najbrojnijim vlasnicima su upravo državljani Srbije sa 146 jahti, dok ih iz Rusije ima 123. Crnogorci, s druge strane, poseduju 71 jahtu.
Ova informacija ukazuje na sve veću popularnost Crne Gore kao destinacije za registraciju jahti, što može biti rezultat povoljnog zakonodavnog okvira i atraktivnih uslova za vlasnike plovila. Pored Srbije i Rusije, na listi vlasnika jahti nalaze se i državljani iz Kine (22), Ukrajine (19), Sjedinjenih Američkih Država (16), kao i iz Bosne i Hercegovine (12), Nemačke (10) i Francuske (9). Takođe, među vlasnicima su i oni iz Britanskih Devičanskih Ostrva, koji poseduju sedam jahti.
Važno je napomenuti da je većina jahti u privatnom vlasništvu, što ukazuje na to da se radi o individualnim investitorima koji su odlučili da iskoriste prednosti koje pruža crnogorska obala i more. Crna Gora je poznata po svojoj prelepoj obali, brojnim marinama i povoljnim uslovima za pomorstvo, što je još jedan razlog zašto su mnogi vlasnici jahti odlučili da registruju svoja plovila u ovoj zemlji.
Osim Srbije i Rusije, koji su vodeći po broju registrovanih jahti, Crna Gora privlači i druge strane investitore. Vlasnici jahti iz Kine, na primer, sve više prepoznaju potencijal crnogorskih marina i obale. Ova pojava može biti rezultat sve veće popularnosti Crne Gore kao turističke destinacije, koja je postala privlačna za strance koji traže luksuzne odmore na vodi.
Iako su podaci o vlasnicima jahti zanimljivi, oni takođe otvaraju i neka pitanja o regulaciji i upravljanju pomorskim resursima. Povećanje broja jahti može doneti ekonomske koristi, ali takođe može postaviti izazove kada je reč o zaštiti morskog ekosistema i obale. Vlasti će morati da pronađu ravnotežu između podsticanja investicija i očuvanja prirodnih resursa.
Sa porastom broja jahti, Crna Gora će verovatno morati da razmotri i unapredi svoje infrastrukture, posebno u marinasama i lučkim kapacitetima, kako bi se zadovoljili zahtevi sve većeg broja plovila. To može uključivati izgradnju novih marina, poboljšanje postojećih objekata i pružanje boljih usluga za vlasnike jahti i njihove posade.
Osim toga, potrebna je i dodatna regulativa koja bi se odnosila na sigurnost plovidbe i zaštitu životne sredine. Vlasti će morati da se fokusiraju na obezbeđivanje potrebnih resursa za upravljanje ovim sektorom, kako bi se osiguralo da rast broja jahti ne ugrozi prirodne lepote i ekosistem Crne Gore.
Sve u svemu, podaci o jahtama registrovanim pod crnogorskom zastavom daju uvid u sve veću atraktivnost Crne Gore kao destinacije za pomorstvo. Sa pravim pristupom i strategijama, Crna Gora može postati jedan od vodećih centara za jahting u regionu, čime će dodatno ojačati svoju ekonomiju i turizam. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti, a vlasti će morati da reaguju kako bi osigurale da razvoj pomorskog sektora ide ruku pod ruku sa očuvanjem prirodnih resursa i održivim razvojem.
