Ovog tjedna u New Yorku okupili su se mnogi ekonomisti i kreatori monetarne politike na prolećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda, među kojima su bili i donositelji odluka iz Europske centralne banke. U razgovoru sa 12 članova Upravnog vijeća Europske centralne banke otkriveni su njihovi stavovi o izgledima kamatnih stopa i inflatornim pritiscima u eurozoni.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard iznijela je čvrstu poruku na sastanku koja odražava njezine nedavne izjave na konferencijama za tisak. Naglasila je potrebu izgradnje povjerenja u dezinflatorni proces, ističući da tržišta trebaju očekivati uskoro smanjenje kamatnih stopa, osim u slučaju velikih iznenađenja.
„Samo trebamo izgraditi malo više povjerenja u ovaj dezinflatorni proces, ali ako se ide u skladu s našim očekivanjima, ako ne budemo imali veliki šok u razvoju, idemo prema trenutku kada moramo ublažiti restriktivnu monetarnu politiku“, rekla je Lagard za CNBC Saru Ajzen.
Guverner Francuske banke, Francoise Villeroy de Galhau, izrazio je uvjerenje da bi ECB trebala smanjiti kamatne stope u lipnju kako ne bi nanijela preveliku štetu gospodarstvu eurozone, koje je prošle godine bilo na rubu recesije.
„Sada postoji vrlo velika suglasnost da je vrijeme da se uzme ovo osiguranje manje-više od onoga što bih nazvao drugim rizikom. Prvi rizik je da se reagira prerano i da se inflacija ponovno podigne i to bi bila opasnost“, rekao je on. „Ali drugi rizik bio bi da budete iza krivulje i da platite previsoke troškove u smislu gospodarske aktivnosti i zapošljavanja.“
Predsjednik Njemačke Bundesbanke, Joachim Nagel, izjavio je da se povećava vjerojatnost za smanjenje kamatnih stopa u lipnju, uzimajući u obzir baznu inflaciju i projekcije koje ukazuju na dezinflatorni put u eurozoni.
„Bazna inflacija je i dalje visoka, inflacija usluga je visoka. Za lipanjski sastanak dobit ćemo naše projekcije, tako da ćemo dobiti nove prognoze i ako će to potvrditi da inflacija zaista pada, i da ćemo svoj cilj ostvariti 2025. godine, kao što sam rekao, vjerojatnost je sve veća za smanjenje stope je ovdje za sastanak u lipnju“, objasnio je Nagel.
Geopolitičke napetosti su označene kao potencijalna prijetnja smanjenju kamatnih stopa ove godine. Guverner Austrijske centralne banke, Robert Holzmann, istaknuo je da bi promjene na Bliskom istoku, posebno cijena nafte, mogle zahtijevati ponovno razmatranje strategije ECB.
„Mogli smo vidjeti što se dogodilo na Bliskom istoku… možda imamo drugačiju cijenu nafte, a to bi, naravno, moglo zahtijevati da ponovno razmotrimo našu strategiju“, rekao je on.
Guverner Banke Portugala, Mario Centeno, naglasio je potrebu za promjenom ciklusa monetarne politike s obzirom na nedavno usporavanje inflacije. Izrazio je uvjerenje da će odgovor ECB-a biti u skladu s oporavkom gospodarstva eurozone.
„Siguran sam da ćemo dati odgovor koji je u skladu s oporavkom gospodarstva eurozone koji imamo u našoj prognozi“, rekao je Centeno, dodajući da su tržišna očekivanja za lipanj „vrlo jasna“.
Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, naglasio je neovisnost centralne banke i istaknuo da će politika ECB-a biti vođena neovisno od Federalnih rezervi SAD-a.
Guverner Banke Litvanije, Gediminas Šimkus, naglasio je razlike između inflacije u SAD-u i Europi, ističući da će ECB biti centralna banka koju treba pratiti, unatoč potencijalnim globalnim negativnim učincima jačeg dolara.
Ovi stavovi upućuju na značajne rasprave među donositeljima odluka u Europskoj središnjoj banci i nagovještavaju moguće promjene u monetarnoj politici u narednom razdoblju.
