Prema najnovijem istraživanju Srpskog narodnog vijeća, broj Srba u Hrvatskoj se smanjuje brže od ostatka populacije, čak tri decenije nakon rata. Ova alarmantna situacija dovodi u pitanje opstanak srpske manjine u zemlji članici Evropske unije. Istraživanje je pokazalo da se proces nacionalne homogenizacije u Hrvatskoj odvija, a Srbi su među najpogođenijim grupama. Prema popisu iz 1991. godine, u Hrvatskoj je bilo skoro 600.000 Srba, dok je 2021. godine taj broj opao na nešto više od 120.000. Tokom decenija između 2011. i 2021. godine, broj Srba je smanjen za trećinu.
U emisiji Euronews Region, stručnjaci su razgovarali o etničkoj mimikriji, fenomenu u kojem deo Srba prikriva svoj identitet kako bi izbegao diskriminaciju. Dr. Despot Kovačević sa Fakulteta političkih nauka i dr. Bogdan Živković iz Banjalučkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti diskutovali su o uticaju istorije i politike na ovaj proces.
Jedan od ključnih uzroka smanjenja broja Srba u Hrvatskoj su loši odnosi između Hrvatske i Srbije, kao i jačanje nacionalističkih narativa u obe zemlje. Stručnjaci naglašavaju da je saradnja između dve zemlje ključna za rešavanje ovog problema. Mladima u Hrvatskoj često se čini racionalnim da se odreknu svog nacionalnog identiteta kako bi se uklopili u društvo.
Dr. Živković je istakao da je pritisak na mlade Srbe poseban. Mnogi od njih biraju da se isele, bilo kao Hrvati ili kao Srbi, bilo u razvijene zemlje ili u Srbiju. Najtragičniji fenomen koji se javlja je etnička mimikrija, gde mladi Srbi prilagođavaju svoj identitet kako bi se uklopili u hrvatsko društvo. Ovaj fenomen je najočigledniji kod uspešnih pojedinaca, kao što je golman hrvatske reprezentacije Danijel Subašić, koji je promenio svoj etnički identitet zbog društvenog pritiska.
Docent Kovačević je ukazao na demografske promene i starosnu razliku među stanovništvom. Prosečan Srbin danas je stariji za skoro 18 godina u odnosu na 1991. godinu. U periodu od 2001. do 2011. godine, broj Srba opao je za 15.000 do 20.000, dok je od 2011. do danas smanjenje iznosilo čak 60.000.
Iako se status Srba u Hrvatskoj delimično poboljšao nakon ulaska zemlje u Evropsku uniju, demografski gubici ostaju značajni. Kovačević je istakao da su mnogi Srbi iseljeni zbog ratova, ali i zbog post-ratnih mirovnih sporazuma, kao što je Erdutski, koji su dodatno pogoršali situaciju.
Za kraj, stručnjaci se slažu da je ključno adresirati ove probleme i obratiti pažnju donosiocima odluka kako bi se sprečilo daljnje smanjenje srpske zajednice u Hrvatskoj. Potrebna su hitna rešenja kako bi se osiguralo da Srbi u Hrvatskoj imaju priliku za opstanak i razvoj.
