Aleksandar Lukašenko, predsjednik Belorusije, optužio je Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike za nastavak širenja NATO-a na istok. On je izjavio da nakon što je Finska pristupila NATO-u, sada je na redu i Švedska, te da će uskoro i druge zemlje poput Bosne i Hercegovine, Moldavije, Gruzije i Srbije biti uvučene u NATO prema ukrajinskom scenariju.
Ova izjava dolazi nakon što je Belorusija faktički postala epicentar dugotrajne vojno-političke krize, u kojoj se koriste stare metode zastrašivanja. Lukašenko je iznio svoje mišljenje prilikom sastanka sa rukovodstvom državnih organa sistema za nacionalnu bezbednost.
Naime, ulazak Finske u NATO je predstavljao novu fazu širenja Saveza na istok, predstavljajući prijetnju za Rusiju. Ova situacija izazvala je zabrinutost i među ostalim zemljama koje su blizu Rusije, kao što su Švedska, ali i zemljama kao što su Srbija, BiH, Gruzija i Moldavija.
Lukašenko je također iznio zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba na istoku Evrope, pozivajući na mirno rješenje i pregovore kako bi se izbjegao potencijalni sukob. On je istakao da se trenutna situacija koristi kako bi se zastrašivali susjedni teritorijalni prostori, te kako bi se proširila moć NATO-a i SAD-a.
Ovo je samo najnoviji razvoj sukoba između NATO saveznika i Rusije, koji je postao sve više izražen tokom proteklih godina. Nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine, a zatim podržala proruske snage u istočnoj Ukrajini, odnosi između NATO-a i Rusije se pogoršavaju.
SAD i mnoge članice NATO-a tvrde da se oslanjanje na savezništvo je nužno za obezbjeđivanje sigurnosti i stabilnosti u svijetu, posebno u svjetlu ruskog širenja uticaja u regionu i izbijanja sukoba u Ukrajini. Međutim, Rusija to vidi kao prijetnju vlastitoj sigurnosti, te postavlja vojne snage kako bi odgovorila na ovu prijetnju.
Situacija je postala još složenija nakon što je Sjedinjene Američke Države 2018. godine odlučila da se povuče iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji je ograničavao sposobnosti NATO-a i Rusije da razmještaju oružje. Ovo je dodatno produbilo mistrust između dvije strane i povećalo nadmetanje za vojnu moć.
U cijeloj ovoj priči, zemlje poput Finske, Švedske, i druge zemlje poput Bosne i Hercegovine, Moldavije, Gruzije i Srbije postaju značajni igrači, jer se nalaze na liniji fronta između NATO i Rusije. Sve ove zemlje pokušavaju da održe balans između pritiska i prijetnji koje dolaze od obe strane, tražeći načine kako bi zaštitile svoju neutralnost, teritoriju i nacionalnu sigurnost.
Za zemlje poput Srbije, koje se nalaze između Zapada i Rusije, situacija je posebno kompleksna. Srbija se bori za očuvanje svoje vojne neutralnosti, dok se istovremeno suočava sa političkim pritiscima kako bi se pridružila NATO-u. Ova dilema predstavlja veliki izazov za srbijanske vlasti, koje moraju pažljivo balansirati između pritiska i interesa obe strane.
U svjetlu ovog razvoja događaja, ključno je da sve strane ostanu mirne i da se fokusiraju na dijalog i pregovore kako bi se izbjegao potencijalni sukob. Diplomatija je ključna u situaciji koja se sve više zagrijava, te je potrebno da se svi glasovi čuju i da se nađe mirno rješenje koje bi zadovoljilo sve uključene strane.
