U svetinji manastira Tumane, 16. februara, obeležen je dan upokojenja Svetog Jakova, uz svečano bogosluženje i molitvenu litiju. Uprkos hladnom i snežnom vremenu, vernici su se okupili u velikom broju da odaju počast ovom čudotvorcu i iscelitelju. Sveti Jakov Tumanski, koji je preminuo 1946. godine, od 2017. godine se slavi kao Prepodobni Jakov Novi Tumanski u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Okupljeni narod je, uz miris tamjana i svetlost sveća, stajao oko svetih moštiju Svetog Jakova, moleći se za blagoslov i utehu u izazovnim vremenima. Iguman manastira Tumane, arhimandrit Dimitrije, obratio se okupljenima nadahnutom besedom, ističući važnost molitve i snage vere. On je pozvao vernike da se obrate Svetom Jakovu, moleći ga za blagoslov, isceljenje i duhovnu snagu.
„Sveta Jakove, čudotvorče Tumanski, sabrali smo se ovde da te molimo da čuješ naše molitve i da nas blagosloviš,“ rekao je arhimandrit Dimitrije. Njegove reči su dotakle srca prisutnih, podsećajući ih na snagu vere i na to da svetitelji ne napuštaju svoj narod. On je naglasio da je manastir Tumane svetionik pravoslavlja i duhovne obnove kroz vekove.
Arhimandrit je posebno istakao one koji sumnjaju u čudotvornu moć svetitelja, pozivajući ih da prestanu sa kritikama i da se udalje od manastira ako im smeta. Njegove reči su dale snagu okupljenima, podsećajući ih da je vera osnova njihovog postojanja. Nakon bogosluženja, litija je prošla kroz manastirsko imanje, simbolizujući duhovnu vezu s Svetim Jakovom i Svetim Zosimom Tumanskim.
U vremenu kada se mnogi suočavaju sa izazovima, manastir Tumane ostaje mesto okupljanja, duhovnog preobražaja i isceljenja kroz molitvu. Sveti Jakov, čudotvorac Tumanski, svojim molitvama i čudesima svedoči o Božijoj ljubavi i okuplja narod pod okriljem vere i blagoslova.
Pored obeležavanja Svetog Jakova, manastir Tumane je poznat po brojnim čudesima i isceljenjima koja su se dogodila zahvaljujući veri i molitvama. Mnogi vernici, poput Mirjane Krstić iz Kačareva, svedoče o snazi vere koja je promenila sudbinu njihovih bližnjih. Nakon što su lekari pratili zdravstveno stanje njene ćerke Natalije, koja je imala rupicu na srcu, desilo se čudo nakon posete manastiru.
Takođe, priče o ljudima koji su doživeli čudesna isceljenja u manastiru Tumane, kao što je sedamdesetosmogodišnja žena iz Crvenke, obeležavaju snagu vere i lekovitu moć svetinja. Doktori i skeptici su često sumnjali u čuda, ali mnogi su promenili svoje stavove nakon ličnog iskustva u Tumanu.
Manastir Tumane, kao duhovno središte, nastavlja da okuplja vernike, te pruža utehu i nadu u trenucima krize. Sveti Jakov Tumanski ostaje simbol snage vere i uzdignute glave, inspirišući ljude da se okrenu Bogu i traže blagoslov kroz molitvu. U svetu punom iskušenja, Tumane ostaje svetionik nade i duhovne obnovljenosti, a svetitelji poput Jakova pružaju podršku i snagu narodu koji u njih veruje.