Todorova subota verovanja i običaji

Dragoljub Gajić avatar

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Teodorovu subotu, praznik posvećen svetom velikomučeniku Teodoru Tironu. Na ovaj dan vezani su mnogi običaji, a jedan od njih je vezan isključivo za žene. Sveti Teodor smatra se zaštitnikom stoke, naročito konja, te se danas konji ne prežu u kola, već se samo jašu.

U takovskom kraju veruje se da sveti Teodor leči od padavice, pa seljaci u to vreme odlaze u manastire sa bolesnima kako bi se pomolili i zapalili sveće za svecem za zdravlje. U Šumadiji su se na ovaj dan organizovale trke konja, dok Srbi, Makedonci i Bugari veruju da sveti Teodor, u vidu noćnog jahača, može doneti bolest i ludilo.

U Srbiji je ovaj praznik poznat kao Todorova subota ili Todorica. Zmije prvi put izlaze nakon zimskog mirovanja, a na Kosovu se veruje da je sveti Teodor nekada upravljao zmijama koje su imale noge. Kada su zmije ujele ljude, sveti Teodor im je oduzeo noge, te naučio ljude kako da se zaštite.

U selima istočne Srbije priprema se žito (koljivo) kao za krsnu slavu, a pravi se i kolač sa ukrasima u obliku konja ili potkovice. Tog dana se pali smeće kako bi se osiguralo zdravlje porodice i konja. Žene ne smeju da peru kosu, a deca se trebaju okupati pre trka konja.

U Vojvodini se veruje da noć uoči svetog Todora prolaze povorke belih konja, predvođene hromim konjem, koji se koristi kao simbol svetog Teodora. Mošti svetog Teodora nalaze se u manastiru Hopovu na Fruškoj gori, a on je prvobitno bio zaštitnik grada Venecije pre nego što ga je nasledio Sveti Marko.

Sveti Teodor preminuo je 306. godine, a njegovo ime se i dalje slavi u mnogim delovima sveta kroz različite običaje i verovanja. Teodorova subota je prilika za vernike da se mole i zahvale ovom svetitelju zaštite i zdravlja.

Dragoljub Gajić avatar