Optužbe predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa protiv Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) izazvale su brojne reakcije u Bosni i Hercegovini. Državni ministar finansija, Srđan Amidžić, izneo je sumnje da je USAID u poslednjim godinama bez traga potrošio gotovo 250 miliona dolara. Ove optužbe došle su u trenutku kada se u Republici Srpskoj, koju predvodi Milorad Dodik, pojačava kritika na račun medija i stranih agencija.
Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, nedavno je optužio medijske kuće da su „srbomrsci“ i „strani plaćenici“, delovi „kriminalne hobotnice“ koja deluje protiv Republike Srpske. U svom obraćanju, Dodik je istakao da je prema njegovim saznanjima, oko 40.000 ljudi u BiH primilo različite naknade od USAID-a, što je, po njegovom mišljenju, značajan broj stranih agenata. On je naglasio da je policiji naloženo da preispita sve operacije USAID-a unutar Republike Srpske.
Mediji u BiH, posebno oni povezani sa Ringierom, odlučno su demantovali Dodikove tvrdnje, naglašavajući da nisu primili nikakvu finansijsku pomoć od USAID-a. Direktor EuroBlica, Milan Subotić, zatražio je izvinjenje od Dodika zbog njegovih uvredljivih komentara, naglašavajući da su takve izjave neprimerene za predsednika Republike.
Dodik, međutim, nije odustao od svojih tvrdnji, već je nastavio sa optužbama na društvenim mrežama, što bi moglo rezultirati tužbom za klevetu. Advokat EuroBlica, Svetozar Bajić, potvrdio je da imaju rok od tri meseca za podnošenje tužbe zbog uvredljivih izjava.
Pored toga, novinari iz BiH pozvali su kolege iz Republike Srpske da podnesu kolektivnu tužbu protiv Dodika, smatrajući njegove optužbe neprihvatljivim. Od završetka rata 1995. godine, Sjedinjene Američke Države su uložile više od dve milijarde dolara u Bosnu i Hercegovinu, a prema podacima američke ambasade, oko trećine tog novca, odnosno 640 miliona dolara, završilo je u Republici Srpskoj.
Stručnjaci ukazuju na to da je većina ovih sredstava otišla u javne budžete, dok je manje od 10% sredstava usmereno na medije i organizacije civilnog društva. Ovo otvara dodatna pitanja o transparentnosti i načinu na koji se sredstva koriste. U poslednje vreme, Ričard Grenel, bivši američki ambasador, izneo je podatak da je USAID između 2020. i 2024. godine u Bosnu i Hercegovinu plasirao 402 miliona dolara, dok je Amidžić naveo da je USAID prijavio samo 155 miliona dolara, ostavljajući 246 miliona dolara bez tragova.
Ova situacija dodatno je pogoršana optužbama na račun medija i njihovog odnosa prema vlastima. Siniša Trkulja, odgovorni urednik EuroBlica, naglašava da je lako etiketirati ljude kao izdajnike, što stvara dodatne tenzije u društvu. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da se transparentnost i odgovornost prema javnosti postavljaju kao ključni izazovi za sve aktere u ovoj priči.
Reakcije na Dodikove izjave i dalje se šire, a situacija u Bosni i Hercegovini postaje sve napetija. Dok se jedni bore za istinu i transparentnost, drugi nastavljaju sa optužbama i pokušajima diskreditacije. S obzirom na sve ove okolnosti, jasno je da će i dalje biti potrebno preispitivanje odnosa između vlasti, medija i međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini.