Naučnici sa Univerziteta Viktorija u Kanadi otkrili su da studije o konzumaciji alkohola često ne uzimaju u obzir faktor bolesti i prestanka pijenja kod ljudi, što dovodi do netačnih zaključaka o zdravstvenim benefitima umjerene konzumacije alkohola. Tim Stokvel, prvi autor studije, tvrdi da ideja o produženju životnog vijeka uz umjerenu konzumaciju alkohola zapravo potiče od propagande industrije alkohola, što otežava donošenje efikasnih politika o alkoholu i javnom zdravlju.
Kada su istraživači kombinirali podatke iz različitih studija, prvobitno su došli do zaključka da umjerena konzumacija alkohola smanjuje rizik od smrti za 14 posto. Međutim, daljom analizom su otkrili da ova povezanost postoji samo u lošim studijama koje nisu razlikovale ljude koji su prestali piti od onih koji nikad nisu konzumirali alkohol.
Sally Davies, bivša glavna medicinska službenica Engleske, istakla je da ne postoji siguran nivo konzumacije alkohola te da je alkohol bio uzrok 2,8 miliona smrti u 2016. godini. Uzrokovanje ove brojke i najveći faktor rizika od prerane smrti i invaliditeta kod osoba od 15 do 49 godina.
Studije su pokazale da je među osobama starijim od 50 godina 27 posto smrtnih slučajeva od raka kod žena i 19 posto kod muškaraca bilo povezano s konzumacijom alkohola. Prošlogodisnje istraživanje iz Kine povezalo je alkohol sa više od 60 različitih bolesti, uključujući cirozu jetre, moždani udar, različite oblike karcinoma, giht, kataraktu i čir na želucu.
U zaključku, ove studije ukazuju na to da su benefiti umjerene konzumacije alkohola često prenapumpani te da ne uzimaju u obzir sve negativne zdravstvene posljedice koje alkohol može uzrokovati. Važno je da se javnost i političari informiraju o potencijalno štetnim efektima alkohola te da se poduzmu mjere kako bi se smanjila konzumacija alkohola i poboljšalo javno zdravlje.
