Vens na Grenlandu ponovio da Amerika mora da preuzme kontrolu nad ostrvom, stigao odgovor Danske

Dragoljub Gajić avatar

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država, Džej Di Vens, izneo je juče stav da bi Amerika trebala da preuzme kontrolu nad Grenlandom kako bi se suprotstavila pretnjama koje dolaze iz Kine i Rusije. Tokom posete američkoj svemirskoj bazi Pitufik, Vens je kritizovao Dansku, tvrdeći da nije dovoljno ulagala u bezbednost i razvoj Grenlanda, koji je poluautonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske.

Vens je naglasio da Danska nije adekvatno odgovorila na izazove koje predstavljaju agresivne nacije kao što su Rusija i Kina. On je poručio da je potrebno promeniti trenutnu politiku i da bi Grenlandu bilo bolje da je pod „bezbednosnim kišobranom Sjedinjenih Država“. U svom obraćanju američkim trupama u bazi Pitufik, Vens je istakao da je bezbednost na Arktiku ključna tema koja će postati sve značajnija u narednim decenijama.

Ovaj nastup potpredsednika dolazi u trenutku kada su tenzije između SAD i Danske u porastu, posebno nakon što je američki predsednik Donald Tramp ponovio svoje ranije tvrdnje da su Sjedinjenim Američkim Državama potrebni Grenland za održavanje međunarodne bezbednosti. Tramp je izjavio da „Grenland razume“ važnost koju SAD pridaje ovom ostrvu i da je potrebno da se Danskoj i EU objasni potreba za kontrolom nad Grenlandom.

U međuvremenu, politički lideri na Grenlandu su, u znak protesta protiv Trampove administracije, formirali koalicionu vladu koja se protivi bilo kakvom preuzimanju kontrole nad ostrvom od strane SAD. Ova vlada, sastavljena od četiri od pet stranaka, potpisala je koalicioni sporazum u kojem se jasno ističe: „Grenland pripada nama“.

Danska premijerka Mete Frederiksen optužila je SAD da vrše „neprihvatljiv pritisak“ na Grenland i Dansku, naglašavajući da će se njihova zemlja odupreti takvim pritiscima. Ministar spoljnih poslova Danske, Lars Loke Rasmusen, kritikovao je ton u kojem je Vens izneo svoje kritike, ističući da Danska već ulaže u bezbednost Arktika i otvorena je za dodatnu saradnju sa Amerikom.

Rasmusen je podsetio na nedavna ulaganja Danske od 2,1 milijarde dolara u bezbednost Arktika, uključujući nove brodove i satelite. On je takođe napomenuo da postoji odbrambeni sporazum između Danske i SAD iz 1951. godine, koji omogućava jače vojno prisustvo američkih snaga na Grenlandu.

Grenland, koji je nekada bio danska kolonija, suočava se s izazovima u vezi sa svojom budućnošću. Sa rastućim interesovanjem velikih sila za Arktik, situacija na ovom strateški važnom ostrvu postaje sve složenija. Dok američka administracija nastavlja da ističe potrebu za kontrolom nad Grenlandom, lokalni lideri se bore za očuvanje svoje autonomije i prava na samoopredeljenje.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga