Stručnjakinja za bezbednost dece na Internetu, Katarina Jonev, komentirala je nedavni predlog Vlade Australije o zabrani pristupa društvenim mrežama osobama mlađima od 16 godina. Jonev ističe da će konačna odluka o ovome biti donesena od strane samih društvenih mreža, a ne Vlade, te da država ne može propisati tehničke detalje implementacije ove zabrane. Ona ističe da društvene mreže imaju veliku moć i uticaj, te da je problem pristupa maloletnicima prisutan već dugi niz godina.
Jonev napominje da je problem pristupa maloletnicima društvenim mrežama prisutan već desetak godina te da će finalna odluka o ovome biti donesena od strane samih platformi. Ona ističe da društvene mreže imaju veliku moć i uticaj te da je važno da se zaštiti deca na Internetu. Jonev je također istakla da je važno da se roditelji aktivnije uključe u nadzor aktivnosti svoje dece na Internetu kako bi se osigurala njihova sigurnost.
Ova inicijativa Vlade Australije izazvala je različite reakcije stručnjaka i javnosti. Dok jedni podržavaju ovu meru kao važan korak ka zaštiti dece na Internetu, drugi smatraju da je ovo preveliko ograničenje slobode pristupa informacijama. Mnogi ističu da je potrebna celovitija strategija zaštite dece na Internetu, koja uključuje edukaciju, nadzor roditelja i saradnju sa platformama.
U međuvremenu, mnoge društvene mreže već imaju politike koje ograničavaju pristup maloletnicima određenim sadržajima ili funkcijama. Na primer, Facebook zahteva da korisnici budu stariji od 13 godina kako bi se registrovali na platformi, dok Instagram i TikTok imaju slične zahteve. Međutim, mnogi smatraju da ove mere nisu dovoljne i da je potrebno preduzeti dodatne korake kako bi se zaštitila deca na Internetu.
Ova tema je posebno aktuelna u svetlu sve većeg korišćenja društvenih mreža među mladima i brojnih izazova sa kojima se suočavaju u digitalnom okruženju. Sa porastom broja slučajeva cyberbullyinga, online predatora i širenja lažnih informacija, važno je da se preduzmu adekvatne mere kako bi se osigurala bezbednost dece na Internetu.
U Srbiji, slični problemi su prisutni i stručnjaci ističu potrebu za edukacijom dece, roditelja i nastavnika o sigurnom korišćenju Interneta. Organizacije civilnog društva, kao što je Centar za bezbednost, ulažu napore u podizanju svesti o ovim pitanjima i pružanju podrške u rešavanju problema online bezbednosti dece.
U konačnici, važno je da se pronađe balans između zaštite dece na Internetu i očuvanja slobode pristupa informacijama. Potrebno je da države, društvene mreže, stručnjaci i roditelji sarađuju kako bi se osiguralo da deca imaju sigurno i odgovorno online iskustvo. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti bezbedno digitalno okruženje za mlade generacije.
