Zakon Republike Srpske kao samoodbrana

Dragoljub Gajić avatar

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakon o neprimenjivanju zakona i zabrani delovanja vanustavnih institucija BiH, što je usledilo nakon presude predsedniku Miloradu Dodiku koji je proglašen krivim i osuđen na godinu dana zatvora, kao i na šest godina zabrane političkog delovanja. Ova presuda se odnosi na nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Dok zvanično Sarajevo ovu situaciju smatra klasičnim državnim udarom, Banjaluka je to protumačila kao povratak u Dejton.

Ambasador BiH u Srbiji, Aleksandar Vranješ, izjavio je da su ovi zakoni oblik samoodbrane na napad na ustavni poredak Republike Srpske. U emisiji „Hajde da razgovaramo“ na Euronews Srbija, Vranješ je istakao da je proces protiv Dodika bio lažan i isfabrikovan s ciljem političkog obračuna sa institucijama Republike Srpske, što je, prema njegovim rečima, dovelo do predvidive reakcije iz RS.

Vranješ je naglasio da Republika Srpska nije dovela do ove situacije, već je imala potrebu za samoodbranom, a da je ta linija odbrane Ustav BiH. Prema njegovim rečima, mnoge odluke visokih predstavnika nikada nisu bile konstitucionalizovane i nisu prošle kroz parlamentarnu proceduru. On smatra da Ustav BiH izgleda onako kako je potpisano u Dejtonu kroz Aneks 4, naglašavajući da je to dogovoreno pre skoro 30 godina.

Ambasador je takođe objasnio da je pozicija visokog predstavnika definisana u Aneksu 10, gde se navodi da visoki predstavnik ne bi trebao da se meša u Ustav koji je regulisan kroz Aneks 4. Vranješ je rekao da je formirana fantomska organizacija, Savet za implementaciju mira, koja je stvorena između parafiranja i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovim rečima, ova organizacija nije bila predviđena Dejtonskim mirovnim sporazumom i omogućila je visokom predstavniku da interveniše bez jasnih ovlašćenja.

Prema Vranješovim rečima, bonska ovlašćenja iz 1997. godine stvorila su situaciju u kojoj visoki predstavnici imaju neograničenu moć, a da pritom nisu odgovorni nikome. On je ukazao na to da je izveštaj Venecijanske komisije i parlamentarnog skupa Saveta Evrope naglasio da ne može postojati država na evropskom putu koja ima osobu sa neograničenom moći bez mogućnosti odgovornosti.

Vranješ je takođe spomenuo da su bonska ovlašćenja utihnula sa Valentinom Inckom, dok trenutni visoki predstavnik, prema njegovim rečima, nema legalitet jer nije verifikovan od strane Saveta bezbednosti, kako nalaže Aneks 10. On je istakao da se visoki predstavnik lažno predstavlja kao predsedavajući upravnog odbora Saveta za implementaciju mira, što dodatno komplikuje situaciju.

Ambasador je izrazio zabrinutost zbog trenutnog stanja u BiH, ukazujući na to da bi ovakvo delovanje visokog predstavnika moglo imati dugoročne posledice po politički sistem u zemlji. On je pozvao na dijalog i saradnju između različitih institucija u BiH kako bi se pronašlo rešenje koje bi bilo u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Ceo razgovor sa ambasadorom Vranješom može se pogledati u videu na početku teksta. U ovom kontekstu, situacija u Bosni i Hercegovini ostaje napeta, a razvoj događaja u narednim danima bi mogao doneti nove izazove ili prilike za političke aktere u regionu.

Dragoljub Gajić avatar
Pretraga
Najnoviji Članci