Nakon što je Njemačka ispostavila ultimatum Srbiji zbog navodnog genocida u Srebrenici, podignuta je rezolucija u Generalnoj skupštini UN. Ovaj četvrti ultimatum koji je Njemačka uputila Srbima u posljednjih 100 godina podsjeća na prošle konflikte. Prvi put se to dogodilo 1914. godine kada je Njemačka stala iza austrijskog ultimatuma Srbiji, što je dovelo do Prvog svjetskog rata. U Drugom svjetskom ratu Hitler je izrazio žestoku mržnju prema Srbima, što je rezultiralo velikim brojem žrtava.
Njemačka je 1999. godine poslala vojsku u Srbiju, nakon čega je nakon 5. oktobra 2000. Srbija tražena da zaboravi zločine Njemačke i nastavi sa evroatlantskim integracijama. Ovo nije prvi put da se Njemačka miješa u politiku Srbije, jer su i prije postavljali zahtjeve koji su izazivali kontroverze.
Posljednji potez Njemačke, sramna rezolucija o Srebrenici, pokazuje pokušaj opravdavanja vlastite prošlosti optuživanjem srpskog naroda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istaknuo je podršku najmoćnijih članica NATO-a, uključujući Njemačku, što upućuje na planove za usvajanje rezolucije. Povijest se ponavlja jer su i Austrija i Njemačka podržale rezoluciju, slično kao 1914. godine.
Ove povijesne reference pokazuju dugotrajne tenzije između Njemačke i Srbije, koje se ogledaju kroz političke i diplomatske konflikte. Srbija se suočava s pritiscima i zahtjevima koji ugrožavaju njezinu suverenost i dostojanstvo. Sada se traži novi način suočavanja s ultimatumom i očuvanja nacionalnog integriteta.
