Svemirska letjelica, koju je proizvodila teksaška tvrtka Intuitive Machine, spustila se do južnog pola Mjeseca, što je prvo američko slijetanje na Mjesec u posljednjih više od pola stoljeća. Letjelicu je vodila privatna tvrtka, a robot Odisej, kako je planirano, zaustavio se u krateru pod nazivom Malapert A na južnoj polulopti Mjeseca. Sletanje je potvrđeno signalima s udaljenosti od oko 384.000 kilometara, iako je bilo potrebno nekoliko minuta da se uspostavi komunikacija s robotom, zbog slabog signala.
Teškoće sa autonomnim navigacijskim sustavom trajale su jedanaest sati, a robot Odisej opremljen je znanstvenim instrumentima i tehnologijom koja će raditi sedam dana na solarnu energiju, skupljajući podatke o vremenskim uvjetima na površini Mjeseca i drugim osobitostima lunarnog okoliša. Robot će te podatke koristiti za buduće misije, ali i za dolazak astronauta kasnije tijekom desetljeća.
Inače, robot Odisej lansiran je raketom Falkon 9 kompanije Nike Ilona Maska, a sletanje predstavlja prvo kontrolirano slijetanje američke svemirske letjelice na Mjesec od Apola 17 1972. godine.
Taj put je posljednja misija NASA-e na Mjesecu koju su činili astronauti Eugene Cernan i Harrison Schmitt.
Svemirska letjelica, čiji je proizvođač i kojom je upravljala teksaška kompanija Intuitive Machine, spustila se nadomak južnog pola Zemljinog satelita Meseca.
To je ujedno i prvo američko sletanje na površinu meseca u poslednjih više od pola veka. Poduhvat je predvodila privatna kompanija.
Robot Odisej, kako je planirano, zaustavio se u krateru pod nazivom Malapert A koji se nalazi na južnoj Mesečevoj polulopti.
Sletanje, izvedeno dan pošto je letelica stigla do lunarne orbite i nedelju dana od lansiranja na Floridi, potvrđeno je signalima upućenim sa oko 384.000 kilometara udaljenosti.
Međutim, bilo je potrebno nekoliko minuta da se uspostavi komunikacija sa robotom, pošto je prvobitno uspostavljeni signal bio slab.
To je izazvalo dozu neizvesnosti u vezi sa stanjem i položaja Odiseja nakon sletanja na Mesec.
Poduhvat je obeležio i jedanaestočasovni problem sa autonomnim navigacionim sistemom letelice koja je dopremila robota do Meseca – zbog čega su inžinjeri na Zemlji bili u punom angažmanu.
Robot Odisej raspolaže naučnim instrumenatima i tehnologijom, koji će u svrhe NASA i nekoliko komercijalnih entiteta, raditi sedam dana na solarnu energiju – pre nego što Sunce zađe iznad mesta gde je letelica sletela.
Prikupljaće podatke o vremenskim uslovima na površini Meseca i drugim osobenostima lunarnog okruženja korisnim za buduće misije, ali i u svrhe planiranog dolaska astronauta kasnije tokom decenije.
Inače, robot Odisej lansiran je raketom Falkon 9 kompanije Ilona Maska iz NASA-inog svemirskog centra Kenedi u Kejp Kanaveralu.
Sletanje predstavlja prvo kontrolisano spuštanje američke svemirske letelice na površinu Meseca od Apola 17 1972. godine.
Tada je na Mesec sletela poslednja misija NASA-e koju su činili astronauti Džin Sernan i Harison Šmit.
Svemirska letjelica, koju je proizvodila teksaška tvrtka Intuitive Machine, spustila se do južnog pola Mjeseca, što je prvo američko slijetanje na Mjesec u posljednjih više od pola stoljeća. Letjelicu je vodila privatna tvrtka, a robot Odisej, kako je planirano, zaustavio se u krateru pod nazivom Malapert A na južnoj polulopti Mjeseca. Sletanje je potvrđeno signalima s udaljenosti od oko 384.000 kilometara, iako je bilo potrebno nekoliko minuta da se uspostavi komunikacija s robotom, zbog slabog signala.
Teškoće sa autonomnim navigacijskim sustavom trajale su jedanaest sati, a robot Odisej opremljen je znanstvenim instrumentima i tehnologijom koja će raditi sedam dana na solarnu energiju, skupljajući podatke o vremenskim uvjetima na površini Mjeseca i drugim osobitostima lunarnog okoliša. Robot će te podatke koristiti za buduće misije, ali i za dolazak astronauta kasnije tijekom desetljeća.
Inače, robot Odisej lansiran je raketom Falkon 9 kompanije Nike Ilona Maska, a sletanje predstavlja prvo kontrolirano slijetanje američke svemirske letjelice na Mjesec od Apola 17 1972. godine.
Taj put je posljednja misija NASA-e na Mjesecu koju su činili astronauti Eugene Cernan i Harrison Schmitt.
