BEOGRAD – Đorđe Kadijević, srpski redatelj, scenarist, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, tvrdi da se bavljenje umjetnošću smatra najtežim poslom koji postoji, jer u tom procesu čovjek sebe stavlja „na kocku“. Kadijević ističe da nikada nije radio za priznanja i nagrade, već je to činio instinktivno kako bi pronašao način da podnese samog sebe.
Kadijević je govorio o djelima ruskog pisca Fjodora Dostojevskog, istaknuvši da je pročitao njegove knjige tri puta u životu – u mladosti, u zrelim godinama i u starosti. Smatra da je umjetnost kroz Dostojevskog mogla prodrijeti duboko u ljudsku dušu te izazvati brojne introspektivne trenutke.
Umjetnost je, prema Kadijeviću, proces koji zahtijeva potpuno uranjanje u sebe, suočavanje s vlastitim mislima i osjećajima te pronalaženje načina za izražavanje tih unutarnjih sukoba. Kroz umjetničko djelo, umjetnik prenosi svoju vlastitu unutarnju borbu na publiku, koja se tada može poistovjetiti s tim iskustvom.
Kadijević ističe važnost umjetničkog izražavanja kao načina suočavanja s vlastitim demonima i traumama te kao načina izražavanja dubokih emocija i misli. Umjetnost, prema njemu, nije samo kreativni akt, već je i terapija koja pomaže umjetniku da se nosi s životnim izazovima i traumama.
U svijetu umjetnosti, ističe Kadijević, postoji pritisak da se stvara nešto novo i originalno, no on vjeruje da je istinska vrijednost umjetničkog stvaralaštva u iskrenom izražavanju vlastitih emocija i misli, bez potrebe za vanjskim priznanjem ili nagradama.
Umjetnost, prema Kadijeviću, nije raskošna igračka za bogate, već je temeljni dio ljudskog iskustva koji nas uči suosjećanju, empatiji i razumijevanju. Kroz umjetnost, mi možemo bolje razumjeti sebe i druge te pronaći smisao u svijetu koji je često kaotičan i besmislen.
Kadijević poziva ljude da se više posvete umjetnosti i kulturi, jer smatra da je to jedini put ka istinskom ljudskom nadahnuću i prosvjećenju. Kroz umjetnost, možemo sagledati svijet na novi način te pronaći suštinsku ljepotu i istinu koja nas okružuje.
U svijetu koji je sve više obuzet brzim tempom života, materijalnom pohlepom i površnim vrijednostima, umjetnost nam pruža priliku da se zaustavimo, uronimo u svoju unutarnju stvarnost te pronađemo smisao i svrhu u vlastitom postojanju.
Kadijević zaključuje da je umjetnost ključna za razvoj ljudske svijesti i duše te da je vrijeme da joj se posvetimo s većom predanošću i poštovanjem. Kroz umjetnost, možemo pronaći istinsku sreću, ljubav i mir te postati bolji ljudi koji su spremni suočiti se s vlastitim demonima i traumama te iznjedriti iz njih nešto prekrasno i inspirativno.