Američka kompanija Blek rok pristala je na kupovinu dve ključne luke na Panamskom kanalu, Balboa i Kristobal, od hongkonške firme Si-Kej Hačison (CK Hutchison). Ova transakcija, koja uključuje i konzorcijum drugih investitora, vredna je 22,8 milijardi dolara, kako se navodi u juče objavljenom ugovoru. Pored ovih luka, Blek rok i njegovi partneri će takođe kupiti kontrolni udeo Si-Kej Hačison u lukama u još 23 zemlje.
Ovaj dogovor je izazvao veliku pozornost, posebno zbog političkih implikacija koje nosi. Američki predsednik Donald Tramp izrazio je zadovoljstvo ovim razvojem događaja i istakao da će njegova administracija raditi na vraćanju kontrole nad Panamskim kanalom. Tokom njegove inauguracije, Tramp je naveo da je Kina, a ne Panama, ta koja zapravo upravlja ovim strateškim plovnim putem. On je naglasio da će Sjedinjene Američke Države ponovo steći kontrolu nad jednim od najvažnijih međunarodnih trgovačkih pravaca u svetu.
Iako je Trampov komentar sugerisao da postoji politička dimenzija ove prodaje, kompanija Si-Kej Hačison je izjavila da transakcija nije povezana sa politikom, već da su iza nje čisto poslovni motivi. Oni su istakli da je prodaja potaknuta potrebom za optimizacijom poslovanja i prilagođavanjem trenutnim tržišnim uslovima.
Međutim, analitičari iz banke Džej-Pi Morgan naveli su da je prodaja iznenađujuća s obzirom na to da su većina prodatih luka locirane u regionima koji nisu direktno pogođeni tenzijama između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Ova situacija dodatno komplikuje već postojeće trgovinske napetosti između ovih velikih sila i može imati dugoročne posledice po globalnu trgovinu.
Panamski kanal je jedan od najvažnijih i najprometnijih trgovačkih puteva na svetu, koji povezuje Atlantski i Tihookeanski okean. Svake godine prolazi kroz njega veliki broj trgovačkih brodova, a kontrola nad ovim putem ima ogromne ekonomske i strateške implikacije. Tokom godina, kanal je bio predmet velikih političkih i ekonomskih interesa, a njegova sudbina često je bila povezana sa širim geopolitičkim kretanjima.
Kao što se može očekivati, ovakvi potezi izazivaju zabrinutost u Panami, koja je postigla nezavisnost od Sjedinjenih Američkih Država 1999. godine kada je kanal vraćen u domaće ruke. Mnogi u Panami strahuju da bi povećana američka kontrola nad lukama mogla dovesti do novih tenzija i ponovnog uplitanja Sjedinjenih Američkih Država u unutrašnje poslove zemlje.
Osim toga, postoje i pitanja o tome kako će ova transakcija uticati na poslovanje drugih kompanija koje koriste Panamski kanal. Sa novim vlasnicima, očekuje se da će se pravila i procedure promijeniti, što bi moglo uticati na troškove i efikasnost transporta kroz kanal.
U narednim mesecima, pažnja će biti usmerena na to kako će se razvijati situacija oko ovih luka i kako će Blek rok i konzorcijum drugih investitora upravljati svojim novim aktivnostima. Takođe, kako će reagovati međunarodna zajednica i kako će se odvijati odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, ostaje da se vidi.
Ova transakcija takođe može biti signal za druge investitore da preispitaju svoje strategije ulaganja u infrastrukturne projekte u Latinskoj Americi, s obzirom na to da se globalna ekonomska situacija neprestano menja. U svakom slučaju, razvoj događaja u vezi sa Panamskim kanalom i lukama koje su sada pod kontrolom Blek roka biće od suštinskog značaja za regionalnu i globalnu ekonomiju.
