Ostalo je manje od mjesec dana do izbora za Europski parlament koji će se održati u zemljama članicama EU od 6. do 9. lipnja. Izborna kampanja odvija se u sjeni mnogih izazova s kojima se Europa suočava, pri čemu se ističe izuzetno neuobičajen fenomen – uspon desnog ekstremizma.
Iako se očekuje da će podrška desnici vjerojatno porasti u novom sazivu Europskog parlamenta, ekskluzivno istraživanje Ipsosa za Euronews pokazuje da bi krajnje i euroskeptične desnice čak mogle ostvariti pobjedu u šest od 27 zemalja članica EU.
Međutim, to neće promijeniti osnovnu aritmetiku kada su u pitanju zastupnici, pa isto istraživanje sugeriše da će proeuropske stranke i dalje zauzimati 63 posto mjesta u parlamentu.
Dok mnogi pokušavaju razumjeti što je uzrokovalo rast desnice na Starom kontinentu, čini se da su građanima Europe tu političku opciju približili upravo svakodnevni životni problemi.
„Europski građanin danas osjeća da ga mnogi problemi s kojima živi čine nesigurnim. Osjeća se bespomoćnim, da više nema što reći. Stoga, mnogo puta traži nekakvog spasioca, magično rješenje. U tom očajničkom nastojanju pojavljuju se demagozi i autoritarni vođe. Ali, to nije rješenje. Rješenje je da se građanin osnaži, da mu se da glas, da sudjeluje više i bude sudionik u rješenjima koja moramo pronaći“, rekao je bivši grčki premijer Jorgos Papandreu u intervjuu za Euronews.
Papandreu, koji je nedavno imenovan za glasnogovornika za demokraciju na sastanku Odbora za politička pitanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, smatra da je potreban potpuno novi pristup Europi, što predstavlja svojevrsni demokratski izazov u vrijeme jačanja desnice.
„Globalno, ali i u Europi, prošli smo kroz veliku ekonomsku krizu, još uvijek prolazimo kroz energetsku, klimatsku, izbjegličku krizu, pandemiju i nažalost, rat na našem kontinentu, susjedstvu i na Bliskom istoku. Sve to zahtijeva novi pristup Europi“, istakao je on.
„Evropa je projekt, uspješan poduhvat. Možda najinovativniji u povijesti čovječanstva koji je nastao iz brutalnog ratnog nasilja Drugog svjetskog rata, kako bi se osigurali mir, demokracija, ljudska prava i prosperitet. I uspjela je u tome dugi niz desetljeća“, smatra Papandreu.
Dalje istraživanje pokazuje ključna pitanja za europske birače. Odbrana i sigurnost su u mislima birača (31 posto), ali tek iza borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (33 posto) i javnog zdravlja (32 posto).
Mir i demokracija smatraju se glavnim vrijednostima koje treba braniti u narednim godinama, ispred zaštite ljudskih prava, slobode govora, mišljenja i vladavine prava. Međutim, istraživanje također pokazuje da je mir najcjenjeniji u Litvi, Latviji, Estoniji i Finskoj.
Potpredsjednica Bertelsman Stiftung Foundation, Ketrin Kluver Ešbruk, smatra da su predstojeći europski izbori ključni zbog neizvjesnosti koju donose američki predsjednički izbori u studenom. Kako kaže, američki izbori će biti odlučujući za pomoć Zapadu Ukrajini, što će se neminovno odraziti na Europu.
„Donald Trump je rekao da želi okončati rat u Ukrajini prvog dana, a to se može dogoditi samo povlačenjem podrške i vojne pomoći koja vraća teret na Europljane zbog čega su izbori koji se održavaju u lipnju toliko kritični“, rekla je Kluver Ešbruk.
Kako kaže, to bi poslalo vrlo opasnu poruku autoritarnom savezu koji se formira između Kine, Rusije i Irana.
„Oni sijaju kaos širom svijeta. Sjedinjene Države, kao svjetionik, kao svijetli grad na brdu, ne mogu signalizirati svijetu da su svjetla u Washingtonu u biti ugašena, da se povlače. Ali, to je definitivno na dnevnom redu Donalda Trumpa. I učinit će svijet mnogo opasnijim i nestabilnijim. I svakako za Europu, njene građane i EU, takva konstrukcija u svojoj cjelini dovest će u opasnost ekonomsku dobrobit i naravno, fizičku sigurnost“, zaključila je Kluver Ešbruk.
