Novoimenovani direktor američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Kaš Patel, nedavno je pozvao američki Kongres da pokrene istragu o načinu na koji je korišćen novac poslat Ukrajini. Ova izjava je izazvala značajnu pažnju, a Patel je naglasio da je američkom narodu dužan odgovor na pitanje kako je ta sredstva potrošena. „Tražio sam od Kongresa da istraži gde je nestao taj novac. Američkom narodu se duguje taj odgovor, jer je to naš novac. To su dolari naših poreskih obveznika,“ istakao je Patel.
Njegova izjava dolazi u kontekstu rastuće kritike na račun obima američke pomoći Ukrajini. Patel je istakao da se ne radi samo o milijardi dolara, već da je ukupna suma koja je poslata Ukrajini „sto puta veća od milijarde.“ Ova izjava ukazuje na zabrinutost nekih američkih zvaničnika o transparentnosti i odgovornosti u vezi sa vojnim i ekonomskim sredstvima koja su poslata ukrajinskoj vladi.
Osim toga, Patel je doveo u pitanje kredibilitet ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, posebno u vezi sa incidentom u Poljskoj kada je Zelenski izjavio da je Rusija ispalila raketu na poljskom tlu, što bi se smatralo aktom rata. „Zelenski je izašao na svetsku scenu i rekao ‘Rusija je ispalila raketu na Poljsku’, što bi bio čin rata. Ispostavilo se da Rusija nije ispalila takvu raketu,“ kazao je Patel.
Ova izjava dodatno komplikuje već napetu situaciju između Rusije i NATO-a, naročito s obzirom na to da je Poljska nekoliko puta tokom prošle godine podigla svoje avione u vazduh usled ruskih napada na Ukrajinu. Rakete koje su ispaljene u zapadnu Ukrajinu često su narušavale vazdušni prostor Poljske, što je podstaklo zabrinutost u Varšavi i među članicama NATO-a.
Patelova kritika američke vojne pomoći Ukrajini dolazi u trenutku kada se u SAD-u sve više raspravlja o potrebama i prioritetima budžeta. Sa rastućim troškovima i inflacijom, neki zakonodavci počinju da preispituju da li je trenutna razina pomoći Ukrajini održiva. Patel je postavio pitanje o tome kako se ta sredstva koriste i da li se ispunjavaju očekivanja koja su postavljena kada je pomoć odobrena.
Ova debata se odvija u svetlu sve većih tenzija između Zapada i Rusije, koje su eskalirale od početka rata u Ukrajini. Mnogi analitičari smatraju da bi smanjenje američke pomoći Ukrajini moglo imati dalekosežne posledice, ne samo za Ukrajinu, već i za stabilnost u čitavom regionu. S druge strane, postoji i strah od potencijalnog rasta antiameričkih sentimenta u Ukrajini ako se ne može osigurati transparentnost i odgovornost u vezi sa sredstvima koja dolaze iz SAD-a.
Dok se Patelova izjava širi, postavlja se pitanje kako će Kongres reagovati na njegov poziv za istragu. Takođe, važno je napomenuti da se istraživanje ovih pitanja može pokazati kao izazovno, s obzirom na složenost međunarodnih odnosa i potrebu za podrškom saveznicima u vreme krize.
U svakom slučaju, Patelovo isticanje pitanja transparentnosti i odgovornosti u vezi sa američkom pomoći Ukrajini može dovesti do daljih rasprava u Kongresu, a možda i do promena u pristupu pomoći koju SAD pruža. U svetu gde su informacije često iskrivljene, postavlja se pitanje kako će građani i vlade reagovati na te nove izazove i zahteve za odgovornošću.
