Prošle godine ljudi su garantirali zajmove imovinom u vrijednosti od 21 milijardu eura, a samo u prva tri mjeseca ove godine registrirano je 1.715 založnih prava na pokretnim stvarima i pravima, čime je osigurano dodatnih 3,64 milijarde eura. Garancije za otplatu kredita uključivale su umjetničke slike, nakit, automobile, mašine za proizvodnju, ali i krave i ovce. Najčešće korišteni oblik garancije su prava potraživanja, udjeli u poduzećima i druga imovinska prava.
Primijećen je porast založnih prava vezanih uz prava potraživanja, udjele i druga imovinska prava. U posljednje tri godine bilježi se kontinuirani rast tih založnih prava, što se razlikuje od prethodnog razdoblja gdje su najzastupljeniji bili automobili, mašine i oprema. Podaci pokazuju da je vrijednost obavljenih potraživanja rasla unatoč manjem broju založnih prava.
Relativno mali broj novih zapisa založnih prava upisanih prošle godine ukazuje na to da dužnici redovno podmiruju svoje obveze te da je prisilna naplata imovine na kojoj je uspostavljeno založno pravo relativno rijetka u praksi. Založna prava na pokretnim stvarima i pravima upisuju se u Registar, koji je centralna elektronska baza podataka, te uključuju i ugovore o prodaji pokretnih stvari sa zadržavanjem prava svojine do potpune isplate cijene.
U zaključku, može se reći da je praksa založenja imovine kao garancije za kredite sveprisutna u suvremenom poslovnom svijetu, a podaci pokazuju da se takva praksa nastavlja i dalje razvijati. Širenje izbora predmeta zaloge te porast založnih prava vezanih uz prava potraživanja i udjele u poduzećima ukazuje na promjene u strategijama i preferencijama klijenata pri uzimanju kredita. S obzirom na redovno plaćanje obaveza, može se zaključiti da je sustav založnih prava stabilan i dobro funkcionira u praksi.
