Oko 74 odsto crnogorskih radnika zarađuje ispod proseka od 1.000 evra

Dragoljub Gajić avatar

Podaci iz Poreske uprave Crne Gore otkrivaju zabrinjavajuće stanje na tržištu rada, gde se pokazuje da čak 140.000 radnika, što je 74% ukupnog broja zaposlenih, prima platu ispod prosečne zarade od 1.000 evra. Ovi podaci, koje su objavile crnogorske „Vijesti“, ukazuju na duboke ekonomske probleme sa kojima se suočavaju mnogi građani.

Prema informacijama, 16.621 zaposleni je u decembru primio platu koja je bila manja od zakonskog minimalca od 600 evra. S druge strane, 30.896 radnika je dobilo tačnu visinu minimalne zarade. Ovi brojevi ukazuju na to da mnogi radnici ne samo da zarađuju manje od proseka, već su i daleko od zakonski propisane minimalne zarade, što dodatno otežava njihovu ekonomsku situaciju.

Podaci takođe pokazuju da svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori, odnosno 47.600 radnika, prima minimalnu ili nižu zaradu od 600 evra. Decembarska plata obračunata je i isplaćena za ukupno 191.639 zaposlenih, što ukazuje na široko rasprostranjenu problematiku niskih plata u zemlji.

Ova situacija izaziva zabrinutost među ekonomistima i sindikatima, koji ističu da niske plate mogu dovesti do smanjenja životnog standarda i povećanja siromaštva. Sindikati često ukazuju na potrebu za reformama kako bi se poboljšali uslovi rada i povećale plate, ali se čini da se situacija ne pomera nabolje.

U poslednjih nekoliko godina, Crna Gora se suočava sa ekonomskim izazovima koji su dodatno pogoršani globalnim krizama. Mnogi radnici se bore da prežive sa niskim platama, dok troškovi života rastu. Ovo postavlja pitanje o održivosti trenutnog ekonomskog modela i potrebi za implementacijom strategija koje će omogućiti bolji život građanima.

Ekonomski analitičari naglašavaju da je potrebno uložiti više napora u privlačenje investicija i stvaranje novih radnih mesta koja bi omogućila veće plate. Takođe, ukazuju na važnost obrazovanja i obuke radne snage kako bi se povećala njihova konkurentnost na tržištu rada.

U međuvremenu, sindikati nastavljaju da se bore za prava radnika i traže veće plate i bolje uslove rada. Mnogi radnici su organizovani u sindikate kako bi se zajedno borili za svoja prava i zahtevali promene. Povećanje minimalne zarade i poboljšanje radnih uslova su ključni zahtevi sindikata, koji se nadaju da će vlada i poslodavci prepoznati hitnost situacije i reagovati.

U svetlu ovih informacija, vlada Crne Gore bi mogla razmotriti strategije koje bi omogućile poboljšanje ekonomske situacije. To uključuje jačanje socijalne zaštite, povećanje minimalne zarade, ali i implementaciju politika koje će podstaći ekonomski rast. Na ovaj način, može se očekivati da će se poboljšati životni standard radnika i smanjiti broj onih koji primaju plate ispod proseka.

U zaključku, trenutna situacija na tržištu rada u Crnoj Gori ukazuje na ozbiljne ekonomske izazove. Visok procenat radnika koji prima niske plate predstavlja alarm za vlasti i društvo u celini. Potrebne su hitne mere kako bi se obezbedio bolji životni standard za sve građane, a sindikati i radnici će nastaviti da se bore za svoja prava u ovom teškom vremenu.

Dragoljub Gajić avatar