Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) završila je saradnju sa institutima iz Rusije i Belorusije kao odgovor na rusku vojnu invaziju na Ukrajinu. Manje od 350 naučnika trenutno ima veze sa ruskim institutom, a većina njih ne živi u Ženevi. Odluka zemalja članica CERN-a odnosi se na saradnju sa ruskim institutima, dok će saradnja sa ruskim naučnicima koji rade sa tom organizacijom po osnovu drugih sporazuma biti nastavljena.
Reagujući na ruski napad na Ukrajinu, 24 članice CERN-a su odlučile završiti saradnju sa ruskim istraživačkim institutima. CERN, koji proslavlja 70. godišnjicu, ima oko 3.000 zaposlenih i godišnji budžet od 1,5 milijarde dolara. Prema rečima Arnoa Marsolijea iz CERN-a, odsustvo naučnika iz ruskih instituta će se osetiti, ali će organizacija to moći nadoknaditi.
Rusija nikada nije bila članica CERN-a, već je imala specijalni status posmatrača, te nije učestvovala u godišnjem budžetu niti imala prava donošenja odluka. Broj naučnika iz Belorusije u organizaciji je uvek bio mali. Sve ove odluke su deo reakcije na current events i politička dešavanja u svetu.
CERN je poznat po svojim nuklearnim istraživanjima i eksperimentima, a saradnja sa institutima iz različitih zemalja omogućavala je razmenu znanja i resursa. Ova odluka će imati uticaja na istraživanja i projekte koji su se sprovodili u saradnji sa ruskim institutima, ali će organizacija nastaviti sa svojim radom i projekatima.
Ova vest je izazvala dosta pažnje u svetu nauke i politike, jer pokazuje kako politička situacija može imati uticaj na saradnju i istraživanja između zemalja i organizacija. CERN će nastaviti da radi sa drugim zemljama i institucijama kako bi nastavio svoje istraživanje i eksperimente u oblasti nuklearne fizike i drugih naučnih disciplina.
