Predlog nacionalnog programa predškolskog obrazovanja za 2025. godinu, koji uključuje uvođenje devetogodišnje škole, izazvao je niz kritika stručnjaka i javnosti u Hrvatskoj. Ministarstvo nauke i prosvete planira da poveća broj predškolskih časova sa 150 na 700, kako bi se prilagodio evropskim standardima. Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da je predlog manjkav, štetan i neizvodljiv.
U uvodu odluke Ministarstva ističe se da postojeći predškolski program ne zadovoljava standarde očekivanih kompetencija dece. Kritičari ističu da je predškolski program u Hrvatskoj neadekvatan u poređenju sa drugim zemljama članicama EU. Predlog je dobio 155 komentara u javnoj raspravi, a Udruženje Sidro je istaklo svoj komentar i pokrenulo peticiju za povlačenje predloga.
Stručnjaci se protive mehaničkom dodavanju devete godine vrtića školi i smatraju da bi trebalo produžiti postojeće obrazovanje do devet godina. Kritike idu u pravcu nedostataka i neizvodljivosti predloženog dokumenta, posebno u pogledu nedostatka kadrova i finansiranja. Udruženje Sidro tvrdi da materijalni, prostorni i kadrovski nedostaci sprečavaju sprovođenje predloženog programa.
Grad Zagreb se takođe uključio u raspravu, podržavajući produženje obaveznog obrazovanja na devet godina, ali ističući da trenutni uslovi ne odgovaraju potrebama. Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba smatra da nedosljednost predloženih mera može narušiti kvalitet obrazovanja dece. Pozivaju na izmenu Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju kako bi se obezbedilo državno finansiranje i jednake plate za sve zaposlene u vrtićima.
Ukupno, postoji snažan otpor predlogu o uvođenju devetogodišnje škole u Hrvatskoj, uz brojne kritike stručnjaka i institucija. Pitanje kvaliteta obrazovanja dece i dečjih vrtića izraženo je kao ključni argument protiv predloženog programa, uz pozive na promene u finansiranju i izvođenju obrazovnog sistema u zemlji.
