Pod crnogorskom zastavom plovi skoro 500 jahti, koje su u vlasništvu državljana i kompanija iz više od 40 različitih zemalja, a najviše ih je u vlasništvu državljana ili kompanija iz Srbije. Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je nedavno objavila spisak upisanih jahti, iz kojeg se može videti da su među vlasnicima 486 plovila najzastupljeniji oni iz Srbije i Rusije, prenosi portal Dan.
Prema podacima, najviše jahti, ukupno 146, pripada državljanima ili kompanijama iz Srbije. Na drugom mestu su državljani Rusije, koji poseduju 123 jahti, dok crnogorski državljani i kompanije imaju u svom vlasništvu 71 jahtu. Ovi podaci ukazuju na značajnu prisutnost srpskih i ruskih investitora u crnogorskom nautičkom sektoru.
U vlasničkoj strukturi jahti pod crnogorskom zastavom, pored Srba i Rusa, nalaze se i državljani Kine (22), Ukrajine (19), Sjedinjenih Američkih Država (16), Bosne i Hercegovine (12), Nemačke (10), Francuske (9), kao i stanovnici Britanskih Devičanskih Ostrva (7). Takođe, među vlasnicima jahti su i državljani Sejšela, Letonije, Lihtenštajna i Kazahstana.
Od ukupnog broja jahti, prema tipu vlasništva, dominiraju fizička lica, što ukazuje na to da su privatni vlasnici najčešći akteri u ovom segmentu. Ova situacija može biti rezultat atraktivnosti Crne Gore kao destinacije za jedrenje i nautiku, koja privlači strance zbog svoje prelepe obale, čiste vode i povoljnog okruženja za jedrenje.
Crna Gora je postala popularno mesto za vlasnike jahti iz raznih zemalja, a to se može pripisati ne samo njenim prirodnim lepotama, već i liberalnom zakonodavstvu u vezi sa registracijom plovila. Ova politika privlači investitore i jahtaše koji traže povoljne uslove za plovidbu i uživanje u moru.
Osim toga, razvoj marine i infrastrukture za jahting je takođe doprineo porastu broja jahti pod crnogorskom zastavom. Sa sve većim brojem marina i uslužnih objekata, Crna Gora se pozicionira kao atraktivna destinacija za jedrenje, a to dodatno podstiče potražnju za registracijom jahti.
Upravljanje lukama i pomorskom sigurnošću u Crnoj Gori takođe je od suštinske važnosti za održavanje ovakvog trenda. Stalna ulaganja u infrastrukturu, kao i unapređenje sigurnosnih procedura, dodatno jačaju poverenje vlasnika jahti i podstiču ih da registruju svoja plovila u Crnoj Gori.
Sa druge strane, prisustvo stranih vlasnika jahti može doneti i određene izazove, kao što su regulative vezane za poreze i takse na plovila, kao i potrebu za očuvanjem morskog ekosistema i obale. Ova pitanja postaju sve važnija kako se Crna Gora suočava sa porastom turističkog prometa i jačanjem nautičkog sektora.
Stručnjaci smatraju da je važno pronaći ravnotežu između razvoja nautičkog turizma i očuvanja prirodnih resursa. U tom smislu, potrebno je razvijati strategije koje će omogućiti održiv razvoj, kako bi Crna Gora ostala privlačna destinacija za jahtaše, ali istovremeno sačuvala svoje prirodne lepote.
Ukupno gledajući, Crna Gora se pozicionira kao značajan igrač na nautičkom tržištu, sa sve većim brojem jahti pod njenom zastavom. Očekuje se da će ovaj trend rasti u narednim godinama, što može doneti brojne ekonomske koristi za zemlju, ali i izazove koji zahtevaju pažljivo upravljanje i odgovorno ponašanje svih aktera u ovom sektoru.
