Alarmantni podaci o sušnim godinama i degradaciji zemljišta u Srbiji bili su povod za održavanje okruglog stola „Ka Srbiji otpornoj na suše“ u Ekološkom centru „Radulovački“ u Sremskim Karlovcima. Direktorka Centra za ekologiju i održivi razvoj, Nataša Đereg, istaknula je da je u periodu od 2011. do 2020. godine učestalost sušnih godina u Srbiji bila čak 50%, što je pet puta veće nego ranije. Podaci Ministarstva za zaštitu životne sredine pokazuju da je 29% teritorije Srbije pod umerenim rizikom, a 28% pod visokim rizikom od degradacije zemljišta, od čega je čak 14% pod ekstremno visokim rizikom.
Na skupu se istaknulo da su suve godine štetne za zemljište zbog nedostatka padavina i erozije. Šume su najbolji način za sprečavanje erozije, ali u Vojvodini, koja ima samo 7,97% pod šumama, postoji nedostatak istih. Dejan Maksimović iz Ekološkog centra „Stanište“ istaknuo je da je Vojvodina među najmanje pošumljenim regijama u Evropi, s manje šuma nego Island i Malta.
Cilj okruglog stola bio je naglasiti potrebu za ublažavanjem klimatskih promena i degradacijom zemljišta, kao i spremnost za reagiranje u slučaju suše. Naglašeno je da je potrebno osnovati Fond za štete od klimatskih promena te educirati poljoprivrednike o važnosti osiguranja svojih useva. Uz predstavnike različitih organizacija, sudjelovao je i predsjednik Ekološkog pokreta Vrbasa, Ratko Đurđevac, koji je istaknuo važnost zakonskih poticaja za pretvaranje poljoprivrednog u šumsko zemljište te sistemsko vraćanje zemljišta uzurpiranog uz ceste radi podizanja zelenih zaštitnih pojaseva i sprječavanja erozije.
Ovaj okrugli stol ukazuje na ozbiljnost situacije u Srbiji kada je riječ o sušnim godinama i degradaciji zemljišta te potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se očuvala poljoprivredna proizvodnja i sprečile negativne posljedice klimatskih promjena. Podaci o učestalosti sušnih godina jasno pokazuju potrebu za promjenama u načinu korištenja zemljišta i zaštitom šuma kao ključnim elementom u borbi protiv erozije. Osnivanje Fonda za štete od klimatskih promjena, edukacija poljoprivrednika o osiguranju te poticanje konverzije poljoprivrednog u šumsko zemljište ključni su koraci prema stvaranju Srbije otporne na suše i degradaciju zemljišta. Nastavak suradnje i zajedničkih akcija organizacija i stručnjaka iz područja ekologije i poljoprivrede bit će od presudne važnosti u borbi protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena na zemljište i poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji.
