Cijena plina na burzi u Europi prešla je 400 dolara za hiljadu kubnih metara po prvi put od decembra 2023. Tokom trgovanja na londonskoj berzi ICE, cijena plina je najprije iznosila 389,7 dolara za hiljadu kubnih metara, a zatim je dostigla maksimum od 408,944 dolara prije nego što se stabilizirala na 405,5 dolara za hiljadu kubnih metara. Cijena junijskih fjučersa na TTF čvoru u Nizozemskoj porasla je na oko 401 dolara za hiljadu kubnih metara. Udio energije vjetra u proizvodnji električne energije u EU u svibnju je dosegnuo samo 14 posto, što je najniže od rujna 2023. Popravci na plinskim postrojenjima u Norveškoj, koja je trenutno glavni dobavljač plina u Europi sa 30 posto udjela, također vrše pritisak na cijene plina.
Cijena plina u Europi počela je postupno rasti nakon vijesti o smrti iranskog predsjednika Ebrahima Raisija. Iako je grijna sezona u Europi završena 31. ožujka s rekordnim rezervama od 58,34 posto, a podzemna skladišta su popunjena 67,53 posto, procjenjuje se da skoku cijene plina doprinose pripreme novog paketa sankcija RF i rasprave o zabrani pretovara ruskog tečnog prirodnog plina (LNG) u europskim lukama.
Cijene plina u Europi su u porastu i to prvi put od prosinca 2023. Tijekom trgovanja na londonskoj berzi ICE, cijena plina je najprije iznosila 389,7 dolara za tisuću kubičnih metara, a potom je dostigla maksimum od 408,944 dolara prije nego se stabilizirala na 405,5 dolara za tisuću kubičnih metara. Cijena junskih fjučersa na TTF čvoru u Nizozemskoj porasla je na oko 401 dolara za tisuću kubičnih metara. Udio energije vjetra u proizvodnji električne energije u EU u svibnju je bio samo 14 posto, što je najniže od rujna 2023. Popravci na plinskim postrojenjima u Norveškoj, koja trenutno drži 30 posto tržišta plina u Europi, također vrše pritisak na cijene plina. Također, cijene su porasle nakon vijesti o smrti iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.
Grijna sezona u Europi je završena 31. ožujka s rekordnim rezervama od 58,34 posto, a podzemna skladišta su popunjena 67,53 posto. Unatoč tome, skok cijena plina pripisuje se pripremi novog paketa sankcija RF i raspravama o zabrani pretovara ruskog LNG-a u europskim lukama.
Nije neuobičajeno da cijene plina rastu zbog različitih faktora kao što su političke tenzije, seizonske potrebe ili pritisak na tržištu. U ovom slučaju, različiti događaji kao što su popravci na plinskim objektima u Norveškoj, ograničenja u snabdijevanju plinom, vijesti o smrti iranskog predsjednika te pripreme novih sankcija mogu doprinijeti skoku cijena plina na tržištu u Europi.
Ovakvi skokovi cijena mogu imati različite posljedice na potrošače, industriju i ekonomiju u cjelini. Porast cijena plina može rezultirati povećanjem troškova proizvodnje za tvrtke, što može dovesti do povećanja cijena proizvoda i usluga za potrošače. Povećanje troškova energije također može imati negativan utjecaj na kućanstva, posebno na one s nižim primanjima. Osim toga, visoke cijene plina mogu utjecati na konkurentnost europskih tvrtki na globalnom tržištu.
Da bi se ublažile posljedice rasta cijena plina, važno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala stabilnost tržišta energije. To može uključivati diversifikaciju izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti i promicanje obnovljivih izvora energije. Također je važno pratiti situaciju na tržištu plina i poduzeti potrebne korake kako bi se spriječile velike fluktuacije cijena.
Činjenica da su cijene plina dosegle rekordne razine u Europi upućuje na složenost i osjetljivost tržišta energije. Važno je pažljivo pratiti situaciju i poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se osigurala stabilnost i održivost energetskog sektora. Samo kroz suradnju i koordinaciju možemo osigurati pouzdanu opskrbu energijom i stabilnost cijena za potrošače i tvrtke u Europi.
