Izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da ne isključuje slanje zapadnih trupa u Ukrajinu razotkrila je pukotinu u naizgled ujedinjenom evropskom frontu, izazivajući javnu prepirku s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i brze demante mnogih drugih zemalja. Ako je u pitanju bio samo „probni balon“, rezultat je više nego jasan – evropske države nisu spremne za otvoreni rat s Rusijom. „Uradićemo sve što je potrebno da osiguramo da Rusija ne može da pobijedi u ovom ratu“, kazao je zloslutno Macron u ponedjeljak na samitu EU lidera u Parizu, odmah nakon što je Scholz dao potpuno suprotnu izjavu povodom slanja njemačkih Taurus krstarećih raketa dometa 50 kilometara.
„Ne možemo biti povezani ni u jednoj tački, na jednom mjestu sa ciljevima koje ovaj sistem može da dosegne. Takođe je neophodno da to bude jasno. Čudi me da neke ljude to čak ni ne pogađa, da ni ne razmišljaju o tome da li to što radimo može da dovede do neke vrste uplitanja u rat“, rekao je Scholz novinarima u Berlinu, uoči polaska za Pariz. Dvojica lidera zemalja članica NATO-a i EU, koji bi trebali da blisko koordiniraju nastupe u vezi potencijalnog Trećeg svjetskoga rata, su se umjesto toga raspravljali, prenosi Tagesšpigel. Pravdajući svoj stav o slanju trupa, Macron je ne tako diskretno aludirao na prethodne njemačke stavove. „Mnogi od onih koji danas pričaju „nikada, nikada“, bili su isti oni koji su ranije pričali „nikada tenkovi“. Podsjećam da su pre dvije godine mnogi za ovim stolom rekli: „Ponudićemo vreće za spavanje i šlemove“, rekao je Macron tokom samita.
Franuski lider je također, odmah po odbijanju slanja „Taurusa“ Ukrajini, najavio formiranje „koalicije za oružje dugog dometa“. Bez obzira na upadljivo različite izjave Scholz je zahvalio Macronu na pozivu, „koji je znak jako dobre suradnje Njemačke i Francuske“, dok je diskusiju o Ukrajini nazvao „veoma dobrom debatom“. Jedino je istakao da je raspravljano o „nekoliko neobičnih“ stvari.
Stav NATO-a od samog početka rata pre dvije godine bio je da se ne ulazi u otvoreni sukob s Rusijom, dok je Berlin, makar u svojoj retorici stalno isticao da nema nameru da eskalira sukob. U praksi se pokazalo da je Macronova izjava o eskalaciji slanja naoružanja bliža realnosti jer je Njemačka, na primjer, u prošlosti odlučno odbacivala ideju da njemački tenkovi ponovo ratuju s ruskim na ukrajinskim stepama, ali onda poslala „Leoparde“.
Scholz je i pored trenutnog odbijanja da pošalje „Tauruse“ ipak osjećao potrebu da direktno negira mogućnost slanja NATO trupa. „Neće biti kopnenih trupa iz evropskih zemalja ili NATO-a“, napisao je on kratko na mreži X u utorak. Jasan je bio i portparol američkog Savjeta za nacionalnu sigurnost John Kirby. „Neće biti američkih trupa na kopnu u borbenim ulogama u Ukrajini“, saopštio je on.
Iz kabineta britanskog premijera Rishi Sunaka stigla je slična, ali ne baš umirujuća poruka, kako Ujedinjeno Kraljevstvo nema planove za slanje većeg broja trupa „izuzev malog broja koji podržava ukrajinsku vojsku, uključujući medicinsku obuku“. Finski predsjednik Sauli Niinisto, koji je također bio na sastanku u Parizu, rekao je za javni servis Yle da „postoji široko prihvaćeni utisak da neće biti vojnog prisustva“ u Ukrajini, što je također i pozicija Finske. Kabinet talijanske premijerke Giorgie Meloni saopćio je da „podrška Italije ne uključuje prisustvo trupa iz evropskih ili NATO država na teritoriji Ukrajine“.
Lavini negativnih izjava o slanju trupa pridružile su se i druge NATO zemlje poput Španjolske, Poljske, Češke i Slovačke.
Posljedice Macronove izjave su više nego očigledne, ali su njeni motivi manje jasni. Ipak, analitičar Dragoslav Rašeta iz „Novog Trećeg puta“ ne misli da je u pitanju pravi poziv na vojnu intervenciju Zapada. „Macronovu izjavu više smatram populističkom u određenoj mjeri, zato što ne vjerujem da bi situacija mogla baš naglo da se pogorša, da bi NATO uopće razmišljao o stavljanju čizama u Ukrajinu, ali svakako je riječ o tome da Evropa pokušava da proširi koaliciju zemalja koje će obučavati i naoružavati Ukrajinu“, kazao je on za Euronews Srbija. Ipak, stručnjak smatra da je u pitanju neka vrsta buđenja širom Europe, te da ono što je Macron rekao nije toliko različito u odnosu na prethodna upozorenja koje je sama Njemačka slala.
Vojni analitičar Vlade Radulović rekao je da izjava Macrona u ovom trenutku nije naišla na podršku jednog dijela članica zemalja NATO-a, istakavši izjavu čeških i slovačkih zvaničnika, kao i izjavu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji je rekao da ne postoje planovi za raspoređivanje vojnika na teritoriji Ukrajine. On je za Tanjug izjavio da, ukoliko se sledi analoga da se svaka izjava, naročito zvaničnika jedne takve zemlje, nekoliko puta izmeri i proceni, onda očigledno postoje neke stvari u pozadini za koje javnost ne zna, a koje su, smatra on, verovatno u velikoj meri uticale na to da do te izjave dođe.
