Ruski predsjednik Vladimir Putin je spreman za razgovore o primirju u Ukrajini sa novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ali isključuje veće teritorijalne ustupke i inzistira na tome da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO-u, navodi Reuters na osnovu pet izvora upućenih u razmišljanja Kremlja.
Tramp, koji je obećao brzo okončanje sukoba, vraća se u Bijelu kuću u vrijeme kada Rusija ima nadmoć. Moskva kontroliše dio Ukrajine veličine države Virginije i napreduje najbržim tempom od početka invazije 2022. godine, navodi britanska agencija.
U prvom detaljnom izvještaju o tome šta bi Putin mogao prihvatiti u bilo kakvom dogovoru posredovanom od strane Trampa, pet sadašnjih i bivših ruskih zvaničnika reklo je da bi Kremlj uglavnom mogao pristati na zamrzavanje sukoba duž linija fronta.
Možda postoji prostor za pregovore o preciznom razdvajanju četiri istočna regiona Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, navode tri izvora koji su željeli ostati anonimni.
Iako su prema ruskom ustavu sva četiri regiona dio Rusije, pod nuklearnim kišobranom zemlje, ruske snage na terenu kontroliraju 70 od 80 posto teritorija sa oko 26.000 kvadratnih kilometara koje još uvijek drže ukrajinske trupe, prema podacima iz otvorenih izvora o liniji fronta.
Rusija bi također mogla biti otvorena za povlačenje sa relativno malih dijelova teritorije koje drži u Harkovskoj i Nikolajevskoj oblasti, na sjeveru i jugu Ukrajine, rekla su dvojica zvaničnika.
Putin je ovog mjeseca rekao da svaki sporazum o primirju treba da odražava stvarnost na terenu, ali se boji kratkotrajnog primirja koje bi samo omogućilo Zapadu da ponovno naoruža Ukrajinu.
„Ako nema neutralnosti, teško je zamisliti postojanje bilo kakvih dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Ukrajine. Zašto? Zato što bi to značilo da će se Ukrajina stalno koristiti kao oruđe u pogrešnim rukama i na štetu interesa Ruske Federacije“, rekao je Putin na Diskusionoj grupi Valdaj 7. novembra.
Dva izvora su rekla da bi odluka odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete ATACMS duboko u Rusiju mogla da zakomplikuje i odloži bilo kakvo rješenje, te da pooštri zahtjeve Moskve, dok se tvrdolinijaši zalažu za zauzimanje većeg dijela Ukrajine. Kijev je u utorak prvi put koristio rakete da pogodi rusku teritoriju, dok je Moskva osudila taj potez kao veliku eskalaciju.
Ako se ne postigne primirje, Rusija će nastaviti borbu, navode dva izvora.
„Putin je već rekao da zamrzavanje sukoba neće funkcionisati ni na koji način. A odobrenje za rakete je vrlo opasna eskalacija od strane Sjedinjenih Država“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za Reuters nekoliko sati prije nego što su Rusi izvijestili o udarima ATACMS-a.
Trampov direktor komunikacija Stephen Chung rekao je Reutersu o novom predsjedniku SAD: „On je jedina osoba koja može okupiti obje strane kako bi pregovarali o miru i radili na okončanju rata i zaustavljanju ubijanja“.
Tramp je ranije rekao da će razgovarati direktno sa Putinom u cilju sklapanja mirovnog sporazuma, ali nije iznio detalje o tome kako bi mogao pomiriti zaraćene strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se njegova zemlja neće smiriti dok svaki ruski vojnik ne bude izbačen sa njene teritorije, na osnovu granica koje je dobila nakon pada Sovjetskog Saveza 1991, iako su američki generali javno rekli da je to vrlo ambiciozan cilj.
Putin je 14. juna iznio svoje početne uslove za momentalni završetak rata: Ukrajina mora odustati od svojih NATO ambicija i povući sve svoje trupe sa čitave teritorije četiri ukrajinska regiona na koje polaže pravo i uglavnom kontrolira Rusija.
Garancije za bezbjednost Ukrajine i ograničenje njene vojske
Iako Rusija neće tolerisati ulazak Ukrajine u NATO, ili prisustvo NATO trupa na ukrajinskom tlu, otvorena je za razgovore o bezbjednosnim garancijama za Kijev, prema petorici sadašnjih i bivših zvaničnika.
Drugi ustupci za koje bi Kremlj mogao da se zalaže uključuju pristanak Kijeva da ograniči veličinu svojih oružanih snaga, uz obavezivanje da neće ograničavati upotrebu ruskog jezika, kažu izvori Reutersa.
Dmitri Simes, koji je emigrirao u SAD iz Sovjetskog Saveza 1973. godine i jedan je od najpovezanijih ruskih stručnjaka za Ameriku, rekao je da bi sporazum o prekidu vatre mogao biti postignut relativno brzo kako bi se okončao rat, u kojem su poginule stotine hiljada vojnika i raseljeno na milione civila.
Ali širi, trajni sporazum koji bi se bavio bezbjednosnim problemima Ukrajine i Rusije bilo bi izuzetno izazovno napraviti, dodao je on.
„Veliku nagodbu, po mom mišljenju, bilo bi veoma teško postići jer su pozicije dvije strane veoma udaljene“, kazao je Simes.
Teška istina: Rusija pobjeđuje
Rusija kontroliše 18 posto Ukrajine, uključujući cijeli Krim, koji je anektirala 2014. godine, 80 posto Donbasa (Donjecke i Luganske oblasti) i više od 70 posto Zaporoške i Hersonske oblasti. Također drži nešto manje od tri posto Harkovske oblasti i dio Mikolajeva.
Ukupno, Rusija drži preko 110.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, dok Ukrajina drži oko 650 kvadratnih kilometara ruske Kurske oblasti.
Na unutrašnjem planu, Putin bi mogao prodati sporazum o prekidu vatre koji je omogućio da Rusija drži veći dio teritorije Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona kao pobjedu, koja je obezbijedila odbranu naroda koji govore ruski jezik u istočnoj Ukrajini i zaštitila kopneni most do Krima, navodi jedan od izvora. Budućnost samog Krima nije predmet rasprave, rekli su svi ruski zvaničnici.
Jedan od zvaničnika, sa navodnim znanjem o raspravama unutar Kremlja na najvišem nivou, rekao je da će Zapad morati da prihvati „tešku istinu“ da sva podrška koju je dao Ukrajini ne može sprečiti Rusiju da pobijedi u ratu.
Putin je odluku da izvrši invaziju na Ukrajinu uz samo ograničeno savjetovanje male grupe savjetnika od povjerenja, reklo je Reutersu 10 ruskih izvora koji „poznaju razmišljanje Kremlja“. Njegova odluka će biti odlučujuća o svakom prekidu vatre, prema petorici sadašnjih i bivših zvaničnika.
Šef Kremlja predstavlja ono što on naziva „specijalnom vojnom operacijom“ u Ukrajini kao prelomni trenutak kada se Moskva konačno suprotstavila onome što vidi kao aroganciju Zapada, koji je proširio NATO na istok prema ruskim granicama i mešao se u politiku regiona koji Moskva smatra svojim dvorištem, uključujući Gruziju i Ukrajinu.
Kijev i Zapad kažu da je invazija bila pokušaj zauzimanja suverene ukrajinske teritorije.
Na pitanje kako bi mogao izgledati mogući prekid vatre, dva ruska izvora su se pozvala na nacrt sporazuma koji je skoro odobren u aprilu 2022. nakon pregovora u Istanbulu, a koji je Putin u javnosti pomenuo kao moguću osnovu za dogovor.
Prema tom nacrtu Ukrajina bi trebala pristati na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD.
Jedan od ruskih zvaničnika rekao je da neće biti sporazuma ako Ukrajina ne dobije bezbjednosne garancije.
„Pitanje je kako izbjeći dogovor koji Zapad stavlja u moguću direktnu konfrontaciju sa Rusijom jednog dana“, kazao je izvor.
Peskov: Zamrznut konflikt u Ukrajini nije opcija za Rusiju
Zamrzavanje sukoba u Ukrajini nije opcija za Rusiju, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da je za Moskvu važno da postigne svoje ciljeve u sukobu.
„Predsjednik Putin jasno je rekao da opcija zamrzavanja sukoba za nas nije prihvatljiva. Nama je važno da ostvarimo svoje ciljeve, koji su svima dobro poznati“, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje novinara o mogućim pregovorima o granici između Rusije i Ukrajine, prenijele su Ria novosti.
Peskov je reagovao na izvještaje koji sugerišu da bi Rusija mogla razmotriti mogućnost zamrzavanja sukoba ili povlačenja sa teritorija u ukrajinskoj oblasti Harkov.
