Stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu dosegnula je rekordnih 60,5 posto u 2023. godini, ali i dalje postoje različiti izazovi koje treba prevazići. Generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu istaknula je da je i dalje prisutan veliki disparitet u zapošljavanju po polovima, s 15 posto manje žena zaposlenih nego muškaraca.
Dugotrajna nezaposlenost, rad van registra, emigracija i odliv mozgova predstavljaju zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu. Prema podacima Balkanskog Barometra RK, čak 71 posto mladih razmišlja o napuštanju svojih domova i odlasku u inostranstvo, što je alarmantan podatak.
Niz faktora doprinosi brzom odlasku građana iz regiona, uključujući niži životni standard u poređenju s destinacijskim zemljama, nedostatak socijalne zaštite i visoke nivoe korupcije. Potrebno je raditi na stvaranju boljih uslova za zaposlenje i očuvanje radne snage na Zapadnom Balkanu.
Prema Balkanskom Barometru, politike koje teže zadržavanju radne snage postaju sve popularnije među poslovnim subjektima na Zapadnom Balkanu. Čak 70 posto ispitanika podržava ove mjere, što je porast od 24 poena u odnosu na 2021. godinu. Ipak, 40 posto domaćih poslovnih subjekata i dalje preferira zapošljavanje radnika iz trećih zemalja umjesto domaće radne snage.
Kako bi popunili slobodne pozicije, mnogi poslodavci se okreću uvozu kvalifikovane radne snage iz drugih zemalja, dok kvota za izdavanje radnih dozvola nastavlja da raste svake godine u ekonomijama regiona. Ova praksa dodatno otežava situaciju na tržištu rada na Zapadnom Balkanu.
„S obzirom na trenutne realnosti, postavlja se pitanje kako osigurati da sljedeći Dan rada bude obilježen većim brojem ljudi koji rade u regionu, a manje odlaskom u inostranstvo“, zaključila je Bregu.
Savet za regionalnu saradnju (RCC) kontinuirano radi na unapređenju ekonomske situacije na Zapadnom Balkanu i podršci zapošljavanju i zadržavanju radne snage u regionu. Važno je da države članice zajedno rade na stvaranju boljih uslova za rad i zapošljavanje, kako bi se smanjio odliv mozgova i stvorili mogućnosti za ekonomski razvoj.
U tom kontekstu, podrška mladima je od ključne važnosti. Investiranje u obrazovanje, obuku i stvaranje pristupačnih uslova za zapošljavanje mladih treba da bude prioritet za vlade na Zapadnom Balkanu. Također, važno je stvaranje održivih poslova i podrška preduzetništvu kako bi se stvorile nove mogućnosti za zapošljavanje i ekonomski rast.
Sve ove mjere trebaju biti praćene smanjenjem korupcije i poboljšanjem poslovnog okruženja kako bi se stvorili bolji uslovi za investicije i razvoj privatnog sektora. Samo tako će se stvoriti stabilna osnova za očuvanje radne snage na Zapadnom Balkanu i smanjenje odliva mozgova.
Zapadni Balkan je bogat resursima i potencijalom za ekonomski razvoj, ali je važno da se preduzmu konkretne akcije kako bi se iskoristile ove mogućnosti. Dalji rad na unapređenju tržišta rada, podrška mladima i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja su ključni koraci ka održivom ekonomskom razvoju regiona.
Upravo zbog toga je važno da države članice i relevantne institucije na Zapadnom Balkanu zajedno rade na jačanju saradnje i implementaciji efikasnih politika koje će podržati zapošljavanje i zadržavanje radne snage u regionu. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati održivu ekonomsku perspektivu za građane Zapadnog Balkana i stvoriti bolje uslove za život i rad u regionu.
