Viši sud u Londonu odobrio je osnivaču Vikiliksa Julianu Assangeu pravo na žalbu protiv izručenja u SAD, prenosi Reuters. Assange se danas nije pojavio pred sudom zbog zdravstvenog stanja, ali njegovi advokati tvrde da ne bi trebao biti izručen SAD-u, koji ga optužuje za masovno curenje tajnih dokumenata, tvrdeći da bi to ugrozilo njegovo pravo na slobodu govora.
Dvoje sudija treba da ocjene uveravanja SAD-a da će Assange (52) moći da se pozove na Prvi amandman američkog Ustava koji garantuje slobodu govora dok mu se sudi za špijunažu, prenosi Reuters. Assangeov pravni tim tvrdi da bi mogao biti u avionu za SAD u roku od 24 sata nakon donošenja odluke sudija, ali da bi mogao biti pušten iz zatvora ili vraćen u njega tokom pravne bitke.
Assangeov advokat Edward Fitzgerald rekao je da bi sudije trebale odbiti uveravanja američkih tužilaca da bi Assange mogao tražiti zaštitu na osnovu Prvog amandmana jer američki sudovi nisu obavezni poštovati taj deo Ustava. „Mi smatramo da je ovo očigledno neadekvatna garancija“, rekao je Fitzgerald pred sudom.
Na suđenju su se pojavili Assangeova supruga Stella sa njegovim bratom i ocem, ali Assange nije došao iz zdravstvenih razloga, rekao je Fitzgerald. Demonstranti su se okupili ispred suda u Londonu držeći transparente i skandirajući „Sloboda za Juliana Assangea“. Na jednom transparentu upućenom američkom predsjedniku Joeu Bidenu piše „Pusti ga, Joe“.
WikiLeaks je objavio stotine hiljada povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima SAD-a u Avganistanu i Iraku, kao i niz diplomatskih depeša, zbog čega ga američko tužilaštvo optužuje za kršenje Zakona o špijunaži. Assangeove pristalice širom svijeta smatraju da je tužba protiv njega napad na novinarstvo i slobodu govora, te osveta.
Mnoge grupe za ljudska prava, kao i političari, uključujući i australijskog premijera Anthonyja Albanesea, zatražili su oslobađanje Assangea. Julian Assange je osnovao WikiLeaks 2006. godine preko kojeg je objavljivao povjerljive ili osjetljive informacije.
WikiLeaks je 5. aprila 2010. godine objavio video snimak američkog helikopterskog napada u kojem su ubijeni civili u Bagdadu, uključujući i dvojicu novinara Reutersa. Preko WikiLeaksa 25. jula 2010. godine Assange je objavio više od 91.000 dokumenata, većinom povjerljivih američkih vojnih izvještaja o ratu u Avganistanu.
U oktobru 2010. godine WikiLeaks je objavio 400.000 povjerljivih vojnih dosjea o ratu u Iraku, a sljedećeg mjeseca i hiljade američkih diplomatskih depeša, uključujući i stavove stranih lidera i procjene bezbjednosnih prijetnji. Assange je uhapšen 2010. u Velikoj Britaniji, ali je pušten uz kauciju u februaru 2011. Nakon što Britanski Vrhovni sud odbacio njegovu žalbu, Assange je utočište pronašao u ambasadi Ekvadora u Londonu i zatražio politički azil.
Assange je uhapšen 11. aprila 2019. nakon što mu je Ekvador ukinuo politički azil, a 1. maja je osuđen na 50 nedelja zatvora zbog kršenja kaucije.
